U Osijeku, u plićaku desne obale Drave, jučer je 51-godišnjak pronašao ručnu bombu. Na mjesto događaja izašao je policijski službenik Regionalne jedinice za protueksplozijsku zaštitu Osijek, koji ju je na siguran način izuzeo s mjesta pronalaska.

Policija podsjeća da akcija „Manje oružja, manje tragedija“ još traje i poziva građane, koji još u svojim domovima čuvaju ili skrivaju oružje ili eksplozivna sredstva, da ga bez straha od sankcija prijave. Mole građane da takva sredstva ne donose u policijske postaje kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja. O namjeri predaje dovoljno je nazvati broj 192 ili osobno doći u najbližu policijsku postaju, a stručni i osposobljeni policijski službenici u civilu opasna sredstva će preuzeti na siguran način. 

Nakon povijesno najnižeg vodostaja, Drava od subote polagano raste

Nakon što je u subotu u 8 sati izmjeren povijesno najniži vodostaj Drave kod Osijeka, koji je prema podacima Hrvatskih voda iznosio -173 centimetra, a isto je izmjereno i u 9 i 10, dok se u 11 sati povećao za jedan centimetar i vratio na dosadašnji rekord od -172 centimetra, koji je izmjeren 18. kolovoza 2022. godine, u nedjelju u devet sati vodostaj druge najduže hrvatske rijeke povećao se za 10 centimetara te je iznosio -163 centimetra, no ozbiljniji skok za sada ne treba očekivati, pa će nam tako još neko vrijeme biti vidljive potonule lađe, sprudovi i ostaci svega što inače skriva njezino dno.

Niski vodostaji utječu na plovidbu, pritoke podzemnih voda, konačno i na riblji fond unutar vodotoka, no što utječe na vodostaje?

Sve dok u austrijsko-talijanskom dijelu Alpa ne bude obilnog snijega i dok u njezinu gornjem toku ne bude obilnih oborina, rijeka Drava u svom će donjem toku, za nas primarno od Osijeka pa do svoga ušća, biti na niskom vodostaju. To je pojednostavljeno pojašnjenje trenutne razine Drave, koja se kao sve niža bilježi i u posljednjih nekoliko godina.

Danas umirovljeni voditelj Centra obrane od poplava Sektora "B" u Osijeku, Ivica Nađ, prije nekoliko godina pojasnio nam je kako se "puni" Drava: "Lokalne slavonske, pa i hrvatske, kiše nemaju nikakav presudan utjecaj na vodostaj Drave i Dunava. Drava se puni kišama koje padnu u Austriji i Sloveniji, a u Austriji izvire i Mura, pa kad tamo pada kiša u Dravu, pada i u Muru, a ona je najvažniji Dravin pritok u regiji. I ako padne kiša u Koruškoj, onda poraste Mura, poraste i Drava sama po sebi, a Mura, kad utječe, još poboljša tu situaciju. Dunav također raste kada padaju kiše u Njemačkoj i Austriji."

Najveći je doživljaj niskog vodostaja Drave u Osijeku s lijeve strane, kod Podravlja, gdje se, kada je dovoljno niska, doslovce može dopješačiti do pola riječnog korita. Pritom valja biti oprezan, jer u takvim plićacima nerijetko dolazi do nagle promjene dubine i propadanja.