Kako lopovi s druge strane ekrana kradu od građana i kako im dobro potkovani stručnjaci stave soli na rep
Prošle je godine u Osječko-baranjskoj županiji šteta od računalnih prijevara premašila pet milijuna eura
Internet je danas dostupan svima, većina osoba ispred ekrana, bile one na kompjutoru, laptopu ili mobitelu, provodi u prosjeku nekoliko sati dnevno. To dobro znaju i kibernetički kriminalci koji vrebaju s druge strane ekrana. Internet ne poznaje državne granice, pa je time i kriminalcima "posao" olakšan, a žrtve, građane i tvrtke, pronalaze i u Osječko-baranjskoj županiji. Prošle je godine računalnim prijevarama u županiji počinjena šteta od pet milijuna eura! To je povećanje od čak 627 posto u odnosu prema 2024. godini, kada je ukupna šteta bila 689.137 eura.
Gotovo se svakodnevno građani, nakon saznanja da su prevareni, javljaju za pomoć policiji i prijavljuju da su prevareni za iznose od nekoliko stotina pa do nekoliko desetaka tisuća eura. Kako izgleda policijsko istraživanja računalnih prijevara, u sklopu serijala Plavi Glas, doznali smo od Karmele Martinović Grčić, voditeljice Kriminalističko-obavještajne službe Sektora kriminalističke policije PU osječko-baranjske.
- Teoretski, građani su svjesni nesigurnosti interneta, ali praktično najčešće nisu, jer misle da se to ne može dogoditi njima. Veliki broj žrtava klikne na nasumičnu poveznicu, kupi u nepoznatoj trgovini ili pak otvori poruku za koju poslije kaže da mu je od početka "izgledala sumnjivo". Internet nam daje osjećaj sigurnosti i privatnosti, što dovodi do opuštanja i pogrešnih procjena. Dodatnu opasnost predstavlja postupanje u žurbi ili dok nam je pažnja zaokupljena nekom drugom aktivnošću, posebice u slučajevima zaprimanja zlonamjernih poruka koje sadrže poveznice na prijevarne mrežne stranice i kojima pristupamo jednim jednostavnim klikom - kaže Martinović Grčić, pojasnivši kako to izgleda u praksi kada građanin odluči prijaviti prijevaru ulaganja u kriptovalute, naftu, zlato ili plemenite metale, ili pak skidanje novca s računa kada klikne na dostavljenu poveznicu.
- Policija nakon zaprimanja kaznene prijave prikuplja sve dokaze i traži podatke od platformi i banaka. Potrebno je slijediti trag novca i digitalnih podataka - IP adresa, računa komunikacije, uređaja. Zbog toga je važno da žrtva policijskim istražiteljima ustupe sve podatke kojima raspolažu, a koji se odnose na način stupanja u kontakt s počiniteljem, njihovu komunikaciju i podatke o izvršenim prijenosima novca. Računalne prijevare na internetu gotovo uvijek uključuju potrebu međunarodne policijske suradnje, primjerice preko Europola ili Interpola. Postupak istraživanja i pokretanja kaznenog postupka protiv stranih počinitelja kaznenih djela počinjenih na štetu hrvatskih građana preko interneta stoga je svakako dugotrajniji jer u pravilu uključuje međunarodni aspekt. To, međutim, ne treba obeshrabriti građane u odluci da, ako su oštećeni kaznenim djelom, to i prijave. Međunarodne istrage nisu nužno i neučinkovite i znatan se broj slučajeva riješi upravo međunarodnom policijskom i pravosudnom suradnjom. Policija također uspješno surađuje s privatnim pružateljima usluga na internetu, ali postoje izazovi, razlika u nacionalnim zakonima, pravilima privatnosti i brzini odgovora - kaže Martinović Grčić.
Svako malo nove kriminalne kampanje
Zbog sve većeg broja računalnih prijevara svaka policijska uprava ima specijalizirane službe i djelatnike, stručno potkovane, koji se bave istraživanjem kaznenih djela iz domene računalnog kriminaliteta. S obzirom na razvoj tehnologije kibernetički su napadi svakog dana tehnološki sve zahtjevniji i sofisticiraniji, a otkrivanje novih počinitelja zahtijeva korištenje suvremene opreme i učinkovitu međunarodnu policijsku suradnju i razmjenu podataka. Stručno usavršavanje policijskih službenika koji rade na ovim poslovima mora biti kontinuirano i trajno.
- Računalne prijevare nisu samo hrvatski problem, one se događaju u svim državama, i u većini je slučajeva riječ o oragniziranim kriminalnim udruženjima čiji se članovi profesionalno bave ovim vrstama kaznenih djela, ali i redovito mijenjaju načine izvršenja prijevara, odnosno pristupa žrtvama "lansiranjem novih kriminalnih kampanja". Sada su to lažne poruke banaka, koje na prvu izgledaju identično onim pravima. U porukama se traži ažuriranje pristupa mobilnom bankarstvu koje je potrebno žurno izvršiti ili će korisniku u slučaju neaktivnosti biti onemogućen pristup mobilnom bankarstvu. Klikom na priloženu poveznicu korisnik se preusmjerava na lažnu stranicu banke ili mobilnog bankarstva koja je slična originalu, a cilj je ukrasti pristupne podatke ili jednokratne kodove koje počinitelj potom koristi kako bi podigao novac s računa žrtve. Neke su žrtve na nagovor prevaranata na svoj uređaj instalirale programe za daljinsko upravljanje - rekla je Martinović Grčić.
Upozoravalo se prije da prijevare dolaze s ciparskog pozivnog telefonskog broja, pa su se mnogi građani pitali kako strani kriminalci znaju naš jezik. Odgovor je jednostavan, kriminalnu organizaciju možemo usporediti s uobičajenim centrima. Kriminalci angažiraju osobe koje potom, preko interneta, traže žrtve s područja bivše države, osim Hrvatske, iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore. Od nekoliko stotina poziva i poruka dnevno, uvijek se netko "upeca", a kada žrtva shvati da je prevarena, novac je već daleko, nakon nekoliko transakcija, na nekom inozemnom računu.
Vrste prijevara
Nekoliko je vrsta prijevara na internetu. Prvi je krađa identiteta - phishing (zavaravajući e-mail), smishing (zavaravajući SMS) te vishing (zavaravajući poziv), a sve kako bi obmanuli primatelja i naveli ga na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Uz poruke lažne banke tu si i lažne poruke o kaznama u prometu, lažne dostavne službe, ali i prijevare na malim oglasima. Svima je cilj doći do bankovnog računa žrtve.
Druga su vrsta prijevara investicijske prijevare prilikom ulaganja u dionice ili kriptovalute - telefonski pozivi stranih "savjetnika - brokera", lažne platforme i obećanja golemih prinosa. Dva su načina počinjenja prijevare - prvi kada žrtva na poticaj "brokera" sama uplaćuje novac na različite inozemne ili domaće bankovne račune ili kriptonovčanike, a drugi je kada mu "broker" pod krinkom pomoći savjetuje instalaciju programskih rješenja za udaljeni pristup korisnikovu uređaju, te potom prevarant preuzima upravljanje uređajem oštećenog i sam obavlja uplate. Pojavljuju se također i prijevare pri online kupnji i lažne web-trgovine.
Savjet policije je jednostavan: ne klikajte previše i budite sumnjičavi. U pravilu nema besplatnih nagrada, nevjerojatnih popusta ili brze i nerazmjerno velike zarade ulaganjem u dionice i kriptovalute - sve što zvuči nerealno, najčešće je prijevara!
