Na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nedavno je pokrenut iznimno zanimljiv cjeloživotni program obrazovanja, koji nudi stjecanje vještina i kompetencija iz područja ljudskih prava, koje su u današnje, suvremeno digitalno doba iznimno značajne u svakom segmentu života.

Ljudska prava brend PRAVOS-a

Voditeljica je programa naslovljenog Ljudska prava u digitalno doba Osječanka, ugledna stručnjakinja u tom području, prof. dr. sc. Mira Lulić. Redovita profesorica u trajnom izboru na osječkom je Pravnom fakultetu zaposlena od 1994. godine i do danas je ostala vjerna Katedri za međunarodno pravo. Predaje niz predmeta iz područja međunarodnog prava i na listi je mentora nekoliko poslijediplomskih (doktorskih i sveučilišnih specijalističkih) studija. Autorica je programa i voditeljica vrlo uspješnog poslijediplomskog sveučilišnog specijalističkog studija Ljudska prava od 2011. godine, stoga nije čudnoi što je voditeljica i novog programa, koji je i temom ovog intervjua.

Pravni fakultet Osijek objavio je natječaj za upis prve generacije polaznika novog Programa cjeloživotnog obrazovanja Ljudska prava u digitalno doba. Što je Fakultet potaknulo na pokretanje tog programa?

- Niz je razloga. Krenimo od činjenice da Pravni fakultet Osijek ima daleko najviše ljudskopravaških predmeta u svojim obrazovnim programima od svih pet pravnih fakulteta u državi, i to na svim razinama obrazovanja, od (prije)diplomskog, preko poslijediplomskog, pa do drugih oblika formalnog obrazovanja, poput cjeloživotnog obrazovanja. Građani imaju različite profesionalne potrebe, interese, ambicije, životne okolnosti i vrijeme koje u određenom trenutku života mogu posvetiti svom razvoju i obrazovanju. Ne mogu svi upisati dugotrajne i zahtjevne poslijediplomske studije iako imaju potrebu za znanjem, usavršavanjem i napredovanjem. Programi cjeloživotnog obrazovanja pristupačniji su dijelu građana jer su kraći, operativniji i fleksibilniji oblik intelektualnog usavršavanja, prilagođeniji usklađivanju s profesionalnim i životnim obvezama. Na našem Fakultetu smatramo da imamo obvezu ponuditi i takvu vrstu obrazovanja. Vjerujem da će među polaznicima biti i onih kojima će ovaj program biti poticaj da nastave svoje akademsko obrazovanje na višim i zahtjevnijim razinama.

Nadalje, živimo u vremenu u kojem su digitalne tehnologije duboko promijenile sve: način na koji komuniciramo, radimo, učimo, informiramo se, ostvarujemo usluge, pa i način na koji sudjelujemo u društvu. Sve nam je to donijelo brojne koristi, ali i otvorilo niz novih rizika za ljudska prava. Danas se pitanja ravnopravnosti, diskriminacije, privatnosti, slobode izražavanja, sigurnosti i pristupa informacijama više ne mogu promatrati izvan digitalnog okruženja.

Pravni fakultet Osijek već dugi niz godina ima jedan od najuspješnijih poslijediplomskih specijalističkih studija, onaj posvećen baš ljudskim pravima?

- Da, na našem se Fakultetu izvodi jedan od najuspješnijih pravnih poslijediplomskih studija u državi, jednoipolgodišnji sveučilišni specijalistički studij Ljudska prava, koji je, samo u posljednjoj, petoj, generaciji upisalo rekordnih 36 poslijediplomaca, što je u polju prava iznimno visok broj polaznika. I taj broj od 36 upisanih samo u tekućoj generaciji nije slučajan, došao je nakon niza godina našeg mukotrpnog rada. Sve to ponajprije zahvaljujući ogromnom trudu i entuzijazmu grupe visoko specijaliziranih, referentnih i posebno motiviranih profesora prava na našem Fakultetu, kojima imam čast biti primus inter pares, a s kojima dijelim istu viziju i sjajno surađujem već petnaest godina.

Prije petnaestak godina postavila sam si cilj uspostaviti ozbiljnu i složenu vertikalu i mrežu obrazovnih programa i predmeta o ljudskim pravima na našem Fakultetu povezujući postojeći integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij prava, poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij i doktorski studij. I ovim posljednjim programom cjeloživotnog obrazovanja, opet iz područja ljudskih prava, ta je obrazovna vertikala potpuna. Važno je napomenuti da je na našem Pravnom fakultetu u ovih 15 godina obranjeno 39 specijalističkih radova, a čak osam doktorskih disertacija iz čistog područja ljudskih prava ili je već obranjeno ili je u procesu izrade.

Kroz petnaest godina sustavnog rada i uspješnih, ali i za Hrvatsku vrlo inovativnih obrazovnih programa o ljudskim pravima upravo su ljudska prava, usudila bih se reći, postala jedan od najvećih brendova Pravnog fakulteta u Osijeku i zaštitni znak akademskog identiteta Osijeka. U akademskim je krugovima već dobro poznato da u Osijeku djeluje mala, ali iznimno predana skupina sveučilišnih profesora koja godinama s entuzijazmom gradi prepoznatljivost Fakulteta i Osijeka na ljudskopravaškoj sceni te, unatoč dislociranosti, postiže visoku razinu vidljivosti i traženosti.

Osijek danas nije samo sveučilišni i regionalni centar nego i grad koji se kroz obrazovanje i javno djelovanje može profilirati i kao multikulturni grad osjetljiv na pitanja dostojanstva čovjeka, ravnopravnosti, zaštite ranjivih skupina i vladavine prava. Upravo su ljudska prava važna za identitet Osijeka, jer mu daju prepoznatljivost koja nadilazi lokalne okvire i predstavljaju ga kao prostor znanja, društvene odgovornosti i otvorenosti životnim izazovima. Za razvoj ljudskopravaškog obrazovanja, osim nas sveučilišnih profesora, iznimno su važni i kolege u pravosuđu, aktivisti u nevladinim organizacijama, kolege koji rade u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, područni uredi pravobranitelja, ali i socijalni radnici, liječnici i ekonomisti itd., s kojima imamo kontinuiranu i dugogodišnju institucionalnu suradnju. Konačno, i vi novinari imate važnu ulogu u promoviranju ljudskih prava i senzibiliziranju građana za te teme, jer upravo vi činite vidljivima nepravde, zloporabe i povrede dostojanstva čovjeka, dajete glas ranjivim skupinama i stvarate potreban javni pritisak da institucije reagiraju.

Stoga smatram da su ljudska prava iznimno važna za identitet Osijeka, jer gradu daju prepoznatljivost, koja nije samo zemljopisna ili administrativna nego i vrijednosna i akademska. Ona pokazuje da Osijek nije samo regionalno i sveučilišno središte nego i prostor u kojem se sustavno razvijaju visoko specijalizirana znanja i osjetljivost za neka od najvažnijih pitanja suvremenog društva.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Vještine i kompetencije iz područja ljudskih prava u današnje, suvremeno informatičko i digitalno doba iznimno su značajni u svakom segmentu života. Komu je primarno namijenjen program?

- Program je prvenstveno namijenjen nepravnicima, koji manjak formalnog pravnog znanja o ljudskim pravima moguće osjećaju kao slabost, a imaju potrebu i volju za napredovanjem i obrazovanjem, ali možda nemaju dovoljno vremena, ambicije, samopouzdanja i/ili financijskih sredstava za neki zahtjevniji studij. Mogu ga, naravno, i dapače, upisati i pravnici koji žele usku pravnu specijalizaciju i osnažiti se aktualnim znanjima iz područja ljudskih prava. Bez obzira na to koju je diplomu (prije)diplomskog sveučilišnog ili čak stručnog studija građanin stekao, bez obzira na to je li zaposlen ili nezaposlen, koje je dobi, kojeg je spola ili roda, nacionalnog podrijetla ili socijalnog statusa, vještine i kompetencije iz područja ljudskih prava općenito, a onda i ljudskih prava u suvremenom digitalnom dobu, iznimno su značajne u svakom segmentu života.

Ne smijemo zaboraviti da su ljudska prava odgovornost svih nas, neovisno o struci, dobi, spolu, rodu ili obrazovanju, a do kraja su ostvarena kada ih građani prepoznaju kao vlastitu vrijednost. Ona se ne štite samo propisima nego i time kako živimo i međusobno komuniciramo, kako se odnosimo jedni prema drugima i koliko smo spremni ulagati u kulturu poštovanja, obrazovanja i odgovornosti. Nije ih dovoljno samo normativno urediti i institucionalno štititi nego moraju zaživjeti i u svijesti građana, svakodnevno se uče, žive i čuvaju.

Fakultet je objavio da ovim programom želi premostiti jaz između očekivanja da svi građani znaju pravne propise, što uključuje i znanja o ljudskim pravima, i stjecanja tih znanja uglavnom neformalnim putem, najčešće u medijima i samoučenjem. Na koji ćete način to postići?

- Staro je pravno pravilo da se nitko ne može uspješno braniti time da "nije znao propise", jer su propisi javno objavljeni i dostupni. No nerealno je očekivati da građani koji nisu pravnici poznaju sve propise i njihovu složenu primjenu, osobito u sustavu obilježenom velikim brojem često mijenjanih i međusobno isprepletenih normi. Upravo se zato pravna država ne smije zaustaviti na formalnoj objavi propisa i, nažalost, skupim sudskim procesima, nego mora i ulagati u njihovu razumljivost, dostupnost i pravnu edukaciju građana. Izvođenjem kompletnog programa online omogućujemo edukaciju puno širem krugu ljudi, iz Hrvatske, ali i izvan nje. Ujedno, logično je da je program online kada se bavi upravo suvremenim tehnologijama i izazovima digitalnog okruženja.

Istina je da pravo često reagira sporije od tehnološkog razvoja, ali Pravni fakultet Osijek ne želi kasniti za tim promjenama, nego ih prepoznati, razumjeti i na njih odgovoriti pravodobno i odgovorno. Pravo zna kasniti, ali pravni fakulteti ne smiju!

Pravna znanja i digitalne vještine

Tko su, uz vas, predavači i koje ćete predmete predavati?

- Predavat će sveučilišni profesori prava, svi zaposleni na Pravnom fakultetu Osijek, koji predaju predmete iz ustavnog prava, radnog i socijalnog prava, kaznenog prava, europskog i međunarodnog (javnog i privatnog) prava te teorije prava i države. Polaznici će se najprije upoznati s temeljnim pitanjima ljudskih prava, a nakon toga obrazovanje će najvećim dijelom biti usmjereno na specifične i vrlo aktualne pravne izazove u digitalnom dobu, poput zaštite prava žena, kulturnih prava i identiteta, diskriminacije i mobinga, sudske zaštite od diskriminacije te slobode izražavanja i govora mržnje na internetu. Posebnu ćemo pozornost pokloniti i suvremenim pitanjima povezanima s digitalnim tehnologijama, uključujući privatnost, videonadzor, algoritamsku diskriminaciju u radnim odnosima, digitalne medije, migracije i mobilnost u digitalnom okruženju te izazove koje nam donosi umjetna inteligencija.

Uz klasična predavanja, polaznici će dodatno usavršavati svoje digitalne vještine na tri radionice o pretraživanju međunarodnih, europskih i hrvatskih pravnih propisa. Te su radionice važne zato što u području ljudskih prava nije dovoljno samo znati da neko pravo postoji nego i gdje pronaći relevantne propise te bar osnovne okvire njihove primjene. Budući da su izvori zaštite brojni, složeni i međusobno povezani, važno je polaznike osposobiti za to da se u njima sami snađu. Upravo zato radionice razvijaju praktičnu pravnu i ljudskopravašku pismenost, ali i svladavanje konkretnih digitalnih alata za samostalan rad.