O tome kako ulaganje u znanje oblikuje vrhunske karijere, timove i zajednice, zašto je kontinuirano učenje temelj dugoročnog liderstva te kako iskustvo i izvrsnost mogu ostaviti snažan trag u profesionalnom i društvenom okruženju u četvrtak je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u sklopu Alumni EFOS Leadership foruma govorio prof. dr. sc. Milomir Ninković, međunarodni stručnjak u području plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije te kirurgije šake koji nakon međunarodne karijere u vodećim europskim klinikama danas u IMC Priora u Čepinu nastavlja graditi izvrsnost, razvijati struku i prenositi znanje novim generacijama liječnika.

"Liderstvo na rubu mogućeg: kako znanje mijenja zajednicu" bila je tema foruma na kojoj je profesor Ninković liderstvo definirao vještinom motiviranja i usmjeravanja ljudi s kojima se zajednički radi.

Lider se, kaže fokusira na ljude i vizije, budućnost i ne čeka na promjene već ih sam pokreće.

-Liderstvo nije sigurnost nego hrabrost djelovanja u nepoznatom, smatra Ninković i dodaje kako se lider oslanja na utjecaj i inspiraciju te vodi svoj tim vlastitim primjerom i tako gradi povjerenje.

Lider vs šef

Po njemu razlika između šefa i lidera je ta što je šef pozicija i što se šef oslanja na autoritet i moć, fokusira se na izvršenje zadataka, na procese, brojke i kontrolu te što može da postane lider ali i ne mora, odnosno najčešće i nije.

Objašnjava da pravo liderstvo počinje tamo gdje završava "moguće".

-Što znači "rub mogućeg"?. To je granica između onoga što danas znamo i onoga što tek možemo postati, saznati i naučiti. Što je danas "nemoguće" sutra bi moglo postati normalno. Rub mogućeg je svo ono znanje koje smo mi do danas stekli, ali jedan lider ide izvan toga, on napušta to moguće i pokušava da nađe nešto novo, otkrije nešto novo i uvede to nešto novo, ističe Ninković.

Upozorava kako liderstvo nije titula već način ponašanja i među osnovne osobine pravog lidera nabraja – viziju, integritet, empatiju, komunikaciju i odlučnost.

-Pravi lider mora da zna kuda se ide, zašto i koji su ciljevi. Mora biti dosljedan u onome što radi i govori jer ljudi prate one kojima vjeruje. Također mora razumijevati potrebe i osjećaje članova tima, jasno prenositi ideje, dijeliti znanje i aktivno slušati. Treba mu sposobnost donošenja ključnih odluka u kriznim situacijama uz preuzimanje odgovornosti za ishod, naglašava Ninković osobine pravog lidera.

A kako se, po njemu, postaje pravim liderom.

-Najvažnija je edukacija, morate da imate prave mentore, prave ljude, koji vas u pravo vrijeme dovode na određeni nivo, da se vi možete usporediti sa svjetskom elitom. Usporedbom sa svjetskom elitom stječete samopouzdanje a onog trenutka kad steknete samopouzdanje, počet će te se prezentirati i na taj način počinjete svoje znanje prenositi na nove generacije. A znanje vrijedi samo ako se prenosi na nove generacije i ako se ti to znanje u zajednici primjenjuje. Uz edukaciju ide usavršavanje znanja i vještina, razvijanje kritičkog mišljenja i stimulacija kreativnosti i inovativnosti, uvjeren je voditelj foruma.

Prema njegovu mišljenju na putu prema liderstvu mnoštvo je i prepreka a među glavne se ubrajaju strah od promjena, nedostatak povjerenja, zadržavanje znanja kao moći i na kraju ono što karakterizira naše podneblje je "mentalitet – to se ne može kod nas".

LAURA BUNJEVAC

Najbolji primjer dobrog lidera u našoj sredini za njega je Marko Pipunić.

-To je čovjek koji je sa svojim kombinatom Žito promijenio sliku Slavonije. Čovjek koji je uveo i medicinski tretman sa Priorom, i čovjek koji je ušao u turizam sa Materom. Znači, čovjek koji ima vizije, čovjek koji ima ideje. Imate puno ljudi koji imaju novce, ali koji ne znaju šta će s tim novcem da naprave. A on je čovjek koji zna da napravi ono što on ima. Znači, on je financirao i uložio sve u društvenu zajednicu ovdje, otvorio je toliko radnih mjesta i otvorio je vidike. To je pravi lider, to je pravi čovjek koji jednostavno sve one svoje vizije on ovdje i realizira, objašnjava Ninković svoj izbor.

Motiv i cilj

Kao poruku mladima Profesor je kazao da moraju shvatiti kako svatko od njih može da dođe na svjetski vrh samo ako je sam sebi postavio takve ciljeve, ako ima takvo samopouzdanje koje je stekao svojim znanjem i onda to samopouzdanje realizira u nekom strašnom konkurentnom svijetu.

Kao primjer je naveo životnu priču tenisača Novaka Đokovića, koji nije imao novac za prve turnire, a što je postigao i dokle je došao.

-Sa 14 godina je rekao svom treneru u Munchenu: "Ja želim da budem broj jedan u svijetu." Znači, trebate imati motiv, trebate imati cilj, jer ako nemate motiva i cilja, nećete početi ni stvarati, podsjeća on.

Na pitanje kako danas mlade u Hrvatskoj motivirati da uče, usavršavaju se i konstantno educiraju kada svakodnevno gledaju i slušaju primjere gdje neobrazovani vode moćne tvrtke, političari kupuju diplome a oni pametni i željni znanja i ljudi koji će im ta znanja prenijeti moraju to tražiti izvan naših granica.

Njegov je odgovor jednostavan - samo prave vrijednosti ostaju, sve ostalo je prolazno.

-To je tako i to treba mladim ljudima reći, samo prave vrijednosti ostaju, sve ostalo je prolazno. Može imati prolazni karakter, ali nikad neće biti trajno. Znači, mi moramo promijeniti pristup i razmišljanje tih ljudi, da im kažemo što njih može dovesti na svjetski vrh, poručuje doktor Ninković.

Nismo mogli ne pitati predavača kako gleda na ulogu Umjetne inteligencije u liderstvu, obrazovanju, medicini, poljoprivredi, turizmu.

-Umjetna inteligencija je sklop svih informacija koje vam trebaju. Znači, možete lako do informacije i znanja ali to znanje se ne može primijeniti. Možete ga samo vi izvući i vi primijeniti. Znači, bez ljudske uloge nema nikakvog napretka. To znanje koje vam Google nudi ili koje vam Artificial intelligence nudi, to je znanje koje je u kompjuteru, ali vi uzimate ono što vama treba i primjenjujete negdje. Roboti i tehnologija koja koristi AI to je ona tehnologija koja vama pomaže da napredujete dalje, da se razvijate dalje, olakšava vam vaš posao. Ali vi ste taj koji diktira kako će sve da ide, zaključio je Ninković.