Drago Šubarić: Ustrojavamo nove studije - Hrvatska kultura i digitalna humanistika te Medijacija
Vjerujem da ćemo uskoro nastaviti aktivnosti vezane uz projekt izgradnje Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Drago Šubarić, redoviti profesor u trajnom izboru, na tu je poziciju došao prošle jeseni. Razgovarali smo o važnim projektima koje je naveo u svom programu, globalnim tehnologijama koje uvelike utječju na znanost i visoko obrazovanje, inovacijama, internacionalizaciji Sveučilišta te unaprjeđivanju njegove infrastrukture.
Međunarodna prepoznatljivost
Što Vas je najviše motiviralo da se kandidirate za rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku?
- Za rektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kandidirao sam se jer duboko vjerujem u snagu i potencijal našeg Sveučilišta te smatram da u ovom trenutku mogu preuzeti odgovornost za njegov daljnji strateški razvoj.
U proteklih sam osam godina obnašao dužnost prorektora za strategiju razvoja i financije, prije toga sam devet godina bio dekan. Sve te funkcije omogućile su mi cjelovit uvid u funkcioniranje sustava - od upravljanja financijama i infrastrukturnih projekata, preko razvoja znanstvenoistraživačkih kapaciteta, do unaprjeđenja nastavnih procesa i rada sa studentima. Stekao sam dragocjeno iskustvo u strateškom planiranju, vođenju velikih timova, povlačenju sredstava iz nacionalnih i europskih fondova te u povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom i javnim sektorom.
Na kandidaturu sam se odlučio jer vjerujem da Sveučilište ima izniman potencijal za snažniji iskorak u području znanstvene izvrsnosti, međunarodne prepoznatljivosti, suradnje s gospodarstvom, transferu znanja i tehnologije te jačanja interdisciplinarnosti. Funkciju rektora vidim kao priliku da taj razvoj sustavno usmjerim, dodatno ubrzam započete procese i otvorim prostor novim inicijativama.
U okviru Programa rada rektora istaknuli ste važnost jačanja međunarodne prepoznatljivosti Sveučilišta u Osijeku, unaprjeđivanje istraživačkih kapaciteta te intenziviranje suradnje s gospodarskim i društvenim sektorom? Koji su ključni koraci što bi trebali dovesti do tih ciljeva?
- Sveučilište u Osijeku dosta ulaže u međunarodnu suradnju, koja se ogleda, prije svega, u razmjeni studenata i zaposlenika, umrežavanju (Colours), sudjelovanju u međunarodnim projektima i sličnim aktivnostima. Posebno su intenzivne aktivnosti vezane uz mobilnost, kao i aktivnosti u okviru Europske mreže sveučilišta Colours. Projekt je to koji traje četiri godine, a koji će se, vjerujem, i produžiti na sljedeće četiri. Aktivnost mreže usmjerena je na aktualne teme, kao što su povezivanje inovacija, poučavanje na temelju rješavanja problema i izazova s kojima se regije susreću te istraživanja utemeljena na potrebama okruženja i regija s ciljem iniciranja socijalnih i tehnoloških inovacija koje utječu na više od 21 milijun stanovnika regija u kojima se partnerska sveučilišta nalaze. Učinke umrežavanja već počinjemo osjećati, a Sveučilište će paralelno sa sudjelovanjem u ovoj mreži surađivati sa sveučilištima uključenima u druge mreže i time dodatno osnažiti svoj međunarodni položaj.
U Programu rada rektora kao jedan od ciljeva naveo sam i povećanje broja znanstvenika i umjetnika koji se aktivno bave znanstvenim/umjetničkim radom, a što je i preduvjet za kvalitetu nastavnog procesa, ali i izvor novih mogućnosti za suradnju s gospodarstvom, kao i sredstvo za međunarodnu afirmaciju našeg cjelokupnog rada. Zahvaljujući Programskom ugovoru, koje je Sveučilište potpisalo s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, dobili smo 12 milijuna eura za znanstvena istraživanja i, zahvaljujući modelu koji smo primijenili, u projekte (105) uključili smo 1150 od 1180 istraživača koji su mogli aplicirati na navedene projekte, što će svakako rezultirati povećanjem produktivnosti, a time, između ostaloga, olakšati napredovanje zaposlenika.
Radimo na optimiziranju upotrebe znanstvene opreme kojom raspolažu sastavnice Sveučilišta, a vjerujem da će u tome jako pomoći i digitalna platforma za transfer tehnologije preko koje će resursi Sveučilišta biti dostupni i istraživačima unutar Sveučilišta i zainteresiranim istraživačima izvan Sveučilišta, gospodarstvu i društvu u cjelini.
U sklopu već spomenutog Programskog ugovora Sveučilište jača urede i službe Rektorata koje su bitne za prijavu i vođenje projekata i međunarodnu suradnju (Služba za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju, Odjel za projekte i programe, Odjel za potporu znanstvenoj djelatnosti i dr.). A o tome da ozbiljno mislimo na suradnju s gospodarstvom i društvenim sektorom, govori i činjenica da od 1. listopada. 2025. Sveučilište ima imenovanog prorektora za transfer tehnologije, inovacije i suradnju s gospodarstvom te ustrojen unutarnji Ured za transfer tehnologije. Osim toga, s ciljem pružanja kvalitetne podrške u razvoju i realizaciji poduzetničkih ideja studenata i mladih znanstvenika Sveučilišta u Osijeku, pokrenuli smo osnivanje Studentskog poduzetničkog centra i Studentskog poduzetničkog inkubatora.
Osmišljena nadgradnja
Posljednjih se desetljeća na visokim učilištima, pa tako i osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, često spominjala riječ "kontinuitet". Međutim, tehnologije su toliko intenzivno transformirale sve segmente života da znanost i visoko obrazovanje ne mogu i ne smiju u te promjene "pod ručnom". Je li došlo vrijeme za dubinsku transformaciju Sveučilišta i upravljanja njime, kao i za digitalizaciju i modernizaciju studija koje nude sve njegove sastavnice?
- Slažem se s vašom konstatacijom da su potrebne promjene, općenito, pa tako i na našem Sveučilištu, ali smatram da to ne bi trebalo biti u smislu napuštanja "kontinuiteta", nego kao osmišljena nadgradnja.
Svjesni smo brzih promjena, suvremene tehnologije, promjena načina učenja i stvaranja znanja, globalizacije i svega što od nas traži da djelujemo i budemo učinkovitiji. Stoga i radimo iskorake u smjeru internacionalizacije, povezivanja s gospodarstvom, istinske digitalizacije, koja će biti i sastavni dio obrazovanja. Sveučilište daje potporu sastavnicama u smjeru unaprjeđivanja studijskih programa, interdisciplinarnosti, jačanja poduzetničkih kompetencija studenata, uključivanja u praktične projekte i slično.
Većina sveučilišta planira snažniju internacionalizaciju, odnosno privlačenje stranih studenata. Puno se govorilo o preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima na engleskom jeziku, no dosad nije bilo većih pomaka u vezi s tim (podatci govore o stotinjak stranih studenata). Što Vi i Vaša uprava planirate u vezi s tim?
- U skladu sa Strategijom razvoja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku do 2030. godine, internacionalizacija je jedan od ključnih strateških prioriteta te ulažemo znatne napore u promoviranje Sveučilišta na međunarodnoj razini, ne samo u Europskoj uniji i Europi nego i na globalnom tržištu visokog obrazovanja. Trenutačno je međunarodna razmjena studenata vrlo dobro zastupljena, te kroz Erasmus+ program i ostale programe međunarodne suradnje privlačimo oko 300 stranih studenata godišnje u Osijek, na sve razine studijskih programa i na sve sveučilišne sastavnice. Takvi strani studenti u programima razmjene borave na Sveučilištu u Osijeku prosječno pet mjeseci, tj. jedan akademski semestar, a prosječno se 500 naših studenta istovremeno (u jednoj akademskoj godini) odlučuje za semestralne studijske boravke na inozemnim partnerskim sveučilištima ili za stručnu praksu u inozemstvu. Takvim smo opsegom razmjene studenata trenutačno zadovoljni, i Sveučilište u Osijeku, posredovanjem Službe za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju te Ureda za međunarodnu suradnju na sastavnicama, konstantno promovira Sveučilište u okvirima partnerskih multilateralnih mreža, projekata i bilateralnih ugovora. S obzirom na to da se suradnja odvija u okvirima više od 1000 ugovora za razmjenu studenata i osoblja te više od 100 bilateralnih ugovora o akademskoj suradnji, smatramo da je osiguran stabilan pravni okvir za realizaciju međunarodne razmjene.
Kada govorimo o cjelovitim studijima na engleskom jeziku, svjesni smo da dosadašnji pomaci u njihovu razvoju i privlačenju stranih studenata na studij u Osijek u svrhu stjecanja kvalifikacije, tj. diplome, nisu na razini potencijala koji Sveučilište ima, zbog čega je u okviru Strategije razvoja planiran sustavniji pristup promoviranju Sveučilišta i postojećih studijskih programa na engleskom jeziku, te studija medicine na njemačkom jeziku, na međunarodnim konferencijama i sajmovima na globalnoj razini. Sveučilište u Osijeku uključeno je u inicijativu Study in Croatia, posredovanjem koje se već nekoliko godina uspješno promovira na takvim međunarodnim sajmovima i postaje prepoznatljivo i vidljivo na svjetskom tržištu visokog obrazovanja. U pregovorima smo s partnerskim organizacijama u SAD-u, Africi i Aziji o privlačenju i upisu stranih studenata na cjelovite studije Sveučilišta u Osijeku na diplomskoj razini, te očekujemo znatnije povećanje broja stranih studenata upisanih na studije u akademskoj godini 2026./2027.
Osim upisa stranih studenata na već postojeće studijske programe na engleskom jeziku u idućem razdoblju poticat ćemo i sveučilišne sastavnice na pokretanje cjelovitih prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija na engleskom jeziku, osobito u područjima gdje već postoji znanstvena izvrsnost i intenzivna međunarodna suradnja u razmjeni profesora.
U okviru napora koje ulažemo u intenzivnu internacionalizaciju Sveučilišta, potrebno je napomenuti važnost podrške našeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Agencije za mobilnost i programe EU-a, u smislu pojednostavljenja upisnih procedura i lakšeg reguliranja boravišnog statusa za strane studente, što je prvi korak u uspješnom privlačenju stranih studenata. Također je bitna podrška lokalne i regionalne zajednice, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, jer stranim studentima želimo ponuditi mogućnosti stručne prakse i zapošljavanja nakon studija, čime Osijek i naša županija postaju atraktivniji ne samo za studiranje nego i za zapošljavanje nakon studija.
U sljedećih nekoliko godina naš je cilj višestruko povećati broj stranih studenata, ali pritom zadržati kvalitetu i akademske standarde. Internacionalizaciju ne vidimo kao kratkoročni projekt, nego kao strateški proces koji će dugoročno unaprijediti znanstvenu i nastavnu izvrsnost Sveučilišta.
Novi prijediplomski i diplomski studji
Koji su novi studiji u planu? Najavljuje se diplomski studij arhitekture i diplomski studij logopedije, pokrenut je studij farmacije... Koji su sljedeći?
- Tako je. Diplomski studij logopedije trenutačno je u proceduri i siguran sam da će studenti prijediplomskog studija logopedije na našem Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti svoje obrazovanje nastaviti u Osijeku. U izradi je i studijski program diplomskog studija arhitekture na našem Građevinskom i arhitektonskom fakultetu, kao i diplomskog studija turizma na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Osim toga, pokrenut je postupak ustroja združenih sveučilišnih integriranih prijediplomskih i diplomskih studija Medijacija i Hrvatska kultura i digitalna humanistika. Izvoditelji navedenih združenih sveučilišnih studija bit će pet sastavnica našeg Sveučilišta, i to: Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Pravni fakultet Osijek, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku i Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku. Od novijih studija tu su prijediplomski sveučilišni studij Logopedija (FOOZOS), integrirani prijediplomski i diplomski studij Farmacija (udruženi studij Medicinskog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek). Dakako, više sastavnica Sveučilišta je u Programskim ugovorima definiralo unaprjeđenje postojećih studija, ali i nove studije koji će tek početi raditi.
Kada je riječ o infrastrukturi, je li u planu gradnja novih fakultetskih objekata? Također, kostur knjižnice u kampusu svakodnevno podsjeća na neriješene prostorne uvjete Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, koja vapi za suvremenim, razvojnim prostorom.
- Strategijom Sveučilišta definirane su potrebe pojedinih sastavnica Sveučilišta za prostorom. Međutim, svjesni smo da to ne može biti riješeno u kratkom roku, tako da u sadašnjim uvjetima vodimo računa da korištenjem svim raspoloživim prostorima osiguramo svima adekvatne uvjete rada.
Vjerujem da ćemo uskoro nastaviti aktivnosti vezane uz projekt izgradnje Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija. Osim toga, u Strategiji Sveučilišta, kao i u Programskom ugovoru definirane u i aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije, a potom i izgradnju novih zgrada Prehrambeno-tehnološkog i Pravnog fakulteta, o čemu vodimo razgovore s resornim ministarstvom. Jedan od značajnijih infrastrukturnih problema svakako je započeta gradnja Sveučilišne knjižnice i multimedijskog centra u sveučilišnom kampusu. I dalje radimo na rješavanju tog problema, čime ne samo što bismo riješili pitanje knjižnice nego i otvorili mogućnost i drugim sastavnicama da u toj zgradi nađu prostor za dio svojih aktivnosti. Trenutačno je u izradi Projekt sanacije izgrađenog dijela SKIMCO-a i izrada glavnog projekta s troškovnikom. Osim toga, u tijeku je završna faza izrade projektne dokumentacije za izgradnju vanjskih sportskih terena u sveučilišnom kampusu.
Studentski standard
Na koji način planirate dodatno unaprijediti studentski standard?
- Sveučilište će i dalje unaprjeđivati studentski standard, i to u nekoliko područja. Jedno je od značajnijih pitanja, posebno u posljednje vrijeme, kada su cijene najma stanova jako porasle, pitanje smještaja. Studentima našeg Sveučilišta osiguran je smještaj u pet studentskih domova (tri u Osijeku i po jedan u Đakovu i Požegi), gdje im je na raspolaganju više od 1600 kreveta (osiguran smještaj za više od 16 % nedomicilnih studenata). lako je to značajan broj, dio studenata na početku svake akademske godine ostane bez smještaja, tako da smo u razgovorima u MZOM-u izrazili želju za gradnjom još jednog doma. U suradnji sa Studentskim centrom u Osijeku stalno se radi na unaprjeđenju uvjeta stanovanja, kao i osiguranju povremenih poslova s ciljem poticanja financijske neovisnosti studenata. Dajemo potporu aktivnostima na izmjeni pravilnika kojim se regulira studentska prehrana s ciljem povećanja nutritivne kvalitete obroka, kao i uvođenja raznovrsnijih jelovnika, prije svega za posebne skupine.
Sveučilište je i ove godine osiguralo sredstva za studentske stipendije tako da uskoro raspisujemo natječaj, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osigurali smo stipendije za studente koji studiraju u području biotehničkih znanosti u Osijeku i Požegi. Sveučilište će i dalje davati potporu i financijski podržavati studentske sportske klubove, kulturne udruge i volonterske projekte te biti podrška svim vrijednim studentskim inicijativama.