Ilustracija
Manje od polovice stanovnika OBŽ-a posjeti stomatologa barem jednom godišnje
Prema službenim pokazateljima za Osječko-baranjsku županiju, tek oko 40 posto njezinih stanovnika posjeti izabranog stomatologa barem jednom godišnje, dok prosjek Europske unije prelazi 55 posto. Istodobno, bilježi se velik broj ekstrakcija zuba i omjer restaurativnih zahvata prema vađenju (3,8:1) niži je od standarda u zemljama s jačom preventivom. Takvi trendovi najčešće znače da pacijenti dolaze "u zadnji čas" - kada su potrebni radikalniji i skuplji zahvati.
Ove smo zabrinjavajuće informacije čuli na stručnom tečaju "Oralno zdravlje za opće zdravlje", kojeg je u subotu u prostorima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije organiziralo Hrvatsko društvo za multidisciplinarnu suradnju u dentalnoj medicini (HDMSDM) Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
Doc. dr. sc. prim. Miroslav Sikora, dr. med. dent., predsjednik HDMSDM-a HLZ-a, rekao je kako organizatori temom skupa žele pokazati neizbrisivu povezanost između oralnog i općeg zdravlja.
"To je nešto što naši sugrađani često zaboravljaju, a onda mi to moramo sustavno rješavati, posebice kada uzmemo u obzir podatak da je samo 40 posto stanovnika OBŽ-a u protekloj godini posjetilo svog izabranog stomatologa. Radimo i moramo raditi na tome da to podignemo na europske prosjeke od barem 60-70 posto, jer ukoliko nemamo pacijente u ordinacijama, teško je utjecati na njihovo oralno zdravlje", upozorava Sikora.
Dodaje kako je, s obzirom na vrlo loše prijašnje stanje,pomak nabolje o tom pitanju danas vidjljiv, no još se puno toga treba učiniti kako bismo došli do rečenih europskih trendova.
"Na području OBŽ-a napravili smo značajne pomake u posljednjih 10-15 godina, od toga da nismo uopće imali specijaliste dentalne medicine do toga da smo sada blizu zatvaranja mreže čime smo taj problem riješili. Danas imamo i naš Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo koji je sve podigao na veću razinu kada govorimo o novom obrazovanom kadru, i sve se kraće u dobrom smjeru, no sada trebamo još više intenzivirati naše napore da postignemo europske standarde", rekao je Sikora.
U okviru događaja predstavljene su mjere Nacionalnog preventivnog programa zaštite oralnog zdravlja 2025.–2027., među kojima je, kako je istaknula dr. sc. Anka Jurišić-Kvesić, dr. med. dent., savjetnica ministrice zdravstva za dentalnu medicinu i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu Ministarstva zdravstva, ključna prevencija i zaštita zdravlja djece, prevencija parodontnih bolesti, prevencija oralnog zdravlja kod starijih ljudi i edukacija edukatora.
Ne pitanje novinara gdje se nalazimo u odnosu na europske trendove kada je riječ o oralnom zdravlju, odgovorila je kako napredujemo, a taj je pomak ostvaren kroz zubnu putovnicu.
"Pomak je naročito vidljiv kod 12-godišnjaka, ali mi zapravo želimo obuhvatiti djecu vrtićke dobi, kako bi ona do 12. godine došla zdrava", rekla je.
Iako će zvučati pomalo nevjerojatno da se takve stvari moraju ponavljati i u 2026. godini, savjetnica ministrice napominje kako je ključno redovito prati zube i posjećivati odabranog stomatologa, no to i dalje nije slučaj kod većine stanovnika OBŽ-a.
"Godišnje bismo trebali najmanje dvaput posjetiti stomatologa, no ljudi najčešće dolaze po potrebi, kada ih nešto zaboli u ustima, kada se pojavi problem na parodontu ili na obraznoj sluznici. Naši ljudi trebaju znati da kada imaju problem u ustima, osjete ga, vide ga, jer karijes je očigledan, posjećuju stomatologa u terminalnoj fazi. Trebali bi redovito odlaziti na preventivne preglede pa toga ne bi bilo. U prevenciji leži sve i mi radimo na tome!", poručila je Anka Jurišić-Kvesić
NEMA OPĆEG ZDRAVLJA BEZ ORALNOG ZDRAVLJA
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oralne bolesti pogađaju gotovo 3,7 milijardi ljudi, a neliječeni karijes trajnih zubi najčešće je zdravstveno stanje globalno. Teški oblici bolesti desni (parodontitis) povezani su s nizom sistemskih bolesti, zbog čega se sve više naglašava poruka: nema općeg zdravlja bez oralnog zdravlja.
"Ako želimo dosegnuti europske ciljeve do 2030., moramo s današnjih 40 posto godišnjih pregleda doći barem na 60 posto, a omjer plombiranja i vađenja podići iznad 5:1. To možemo postići kombinacijom javnozdravstvenih kampanja, sustava podsjetnika i prilagodbe modela financiranja", poručuju stručnjaci Hrvatskog društva za multidisciplinarnu suradnju u dentalnoj medicini.
