Na Dan žena tradicionalno se održava Noćni marš za ženska prava, ovaj put u novom ruhu, kao "Žena s glasom". Neformalna građanska inicijativa ove godine stavlja fokus na pravo na izbor, sigurnost i zaštitu od nasilja u obitelji i javnom prostoru, na dostupan i siguran zdravstveni sustav, na pravo na dostojanstvenu plaću i mirovinu, te u svakom drugom području života.

Noćni marš 8. ožujka

“Žena s glasom" dobit će na glasnosti poruke zahvaljujući i suradnji s Glasom Slavonije, koji će objaviti serijal tekstova o temi društvenog položaja žena u raznim sferama života, od umjetnosti i medija do znanosti i politike, s ciljem osvještavanja o vrijednostima ravnopravnosti i solidarnosti. Marš će krenuti 8. ožujka s početkom u 18 sati na Trgu slobode.

Ideja Noćnog marša nastala je u velikoj skupini različitih pojedinaca koji su niz godina bili angažirani u organizacijama civilnog društva u Osijeku.

- Noćni marš je nešto što smo u Osijeku gledale kao veliku povorku u povodu obilježavanja Dana žena, a koja se organizirala u Zagrebu, Rijeci i drugim hrvatskim gradovima. Prije četiri godine okupilo se desetak muškaraca i žena u jednom malom kafiću s idejom da organiziramo marš, bez velikog budžeta i bez jasnih uputa kako se to radi, ali s jasnim ciljem što želimo poručiti. Prvi je Noćni marš došao u trenutku kada su se i u javnom i u medijskom prostoru događale različite situacije koje su potaknule i nas kao pojedince, ali i kao građane, da iskažemo svoje nezadovoljstvo položajem žena u društvu te odnosima prema ženama u zdravstvu, sustavu socijalne skrbi i posebice u sustavu pravne zaštite. Želimo poručiti da žene nisu slabiji, nježniji ili "bolji" spol, nego su puno više od toga. Želimo biti ravnopravne i jednakopravne te u svim porama društva zauzeti svoje mjesto. To nije privilegij, nego ljudsko pravo - kaže članica inicijative Mirna Šmit.

Uz Noćni marš nastajale su i različite inicijative koje su otvorile prostor za javno progovaranje o "ženskim temama". Udruga Adela u javni je fokus stavila ubojstvo Mihaele Berak. Bez njihova angažmana, kao i angažmana drugih pojedinaca i pojedinki iz organizacija civilnog društva, poput Centra za mir nenasilje i ljudska prava, taj slučaj ne bi imao tako velik odjek.

- Bez angažmana građana i građanki slučaj Mihaele Berak ne bi bio toliko vidljiv. To je nešto što se dogodilo u našoj lokalnoj zajednici i što nas je uistinu sve jako potreslo. Morale smo postati glasnije i vidljivije te upozoravati na nepravde koje se događaju. Tako je nastala i "Žena s glasom", kao poruka jednog Noćnog marša. Žena s glasom je snažna, možda i hrabrija od onih žena koje zbog različitih razloga nemaju mogućnost biti glasne. Ona predstavlja sve nas, bez obzira na naše imovinsko, socijalno ili zdravstveno stanje. Ta žena stoji ispred nas i možemo je slijediti jer nam pruža sigurnost i utočište u situacijama u kojima nam je potrebna podrška - ističe Šmit.

Ideja je da "Žena s glasom" bude živa cijele godine i da okuplja žene, ali i pojedince koji na različite načine žele podržati ovu iznimno važnu priču.

- Ne moraju nužno biti u prvim redovima, ne moraju se izlagati javnosti niti držati mikrofon na maršu, ali svojim različitim vještinama i znanjima mogu pridonijeti tomu da inicijativa postane snažnija, da progovara o uistinu važnim temama i da to uđe i u medijski prostor. Važno nam je da mediji budu naši saveznici, stoga hvala i Glasu Slavonije što nam pruža podršku u ovoj sezoni - dodaje Šmit.

Femicid i patrijarhat

U prethodnoj je godini ubijeno 19 žena, a analiza femicida u Hrvatskoj godinama pokazuje da su u većini slučajeva postojale prethodne prijave nasilja, prijetnje i obrasci kontrole. Žene su upozoravale na opasnost, a institucije nisu reagirale pravovremeno ni koordinirano, istaknula je Ženska mreža Hrvatske tražeći od Vlade učinkovit zakonski okvir za zaštitu žena.

- Uznemirava me ignoriranje nasilja nad ženama koje završava femicidom. Sva dosadašnja istraživanja pokazuju da je riječ o obrascima ponašanja koji su vrlo predvidljivi, a sustav bi trebao prepoznati "crvene zastavice" i alarme koji se pojavljuju puno prije nego što dođe do ubojstva. Iako je femicid uveden u Kazneni zakon, potrebno je učiniti mnogo više. Ključni su sustav podrške i sustav prevencije, kao i suradnja: od sudova i centara za socijalnu skrb do zdravstvenih djelatnika koji mogu na vrijeme prepoznati znakove nasilja. Važno je i da sudovi ubrzaju postupke te da se ozbiljnije postave prema nasilju nad ženama kako bi se poslala jasna poruka da je svaki oblik emocionalnog, psihološkog ili fizičkog nasilja nedopustiv - naglašava Šmit.

Problem je i u relativizaciji jer se u javnom prostoru i dalje može čuti da je nasilje "obiteljska stvar" ili da su takvi odnosi "potpuno normalni".

- Posebno zabrinjava kada takve poruke dolaze od onih na pozicijama moći i odlučivanja, jer se time nasilje umanjuje i opravdava, umjesto da se nedvosmisleno osudi. Svjedočimo i jačanju raznih ekstremističkih stavova, a žene su pritom često najranjivije. Nasilje nad ženama ozbiljan je društveni i politički problem i dok ne budemo imali jasnu političku odluku da ono mora biti prioritet u rješavanju, čini mi se da se naše društvo neće mijenjati - ističe.

Patrijarhat, kao sustav nametnutih društvenih uloga u kojemu muškarci preuzimaju dominantnu ulogu, šteti i samim muškarcima, zbog pritisaka da ne iskazuju emocije ili budu financijski uspješni. Mnogi stručnjaci upravo patrijarhatu pripisuju vladajuću "epidemiju usamljenosti" i zabrinjavajuće podatke Eurostata, prema kojemu samoubojstva muškaraca čine čak 76 % stope svih suicida u Europskoj uniji, četverostruko više nego u žena.

Neustrašive nasljednice

Ove godine "Žena s glasom" počinje marš na Trgu slobode u 18 sati, a završava u Parku kralja Držislava, kod Školjke, gdje će se održati edukativno-zabavni program.

- I ove ćemo se godine potruditi pozvati istaknute pojedince koji se već dugi niz godina bave temama kojima se bavi i "Žena s glasom". Ne samo pitanjima ženskih prava nego i širim društvenim nepravdama. Posebno me veseli to što je inicijativa ove godine okupila velik broj mladih žena. Iskreno sam ponosna na njih jer ulijevaju nadu da scena koju smo gradile ima svoje nasljednice. One su neustrašive, hrabre i razmišljaju na drukčiji način. To je snaga ovogodišnjeg Noćnog marša; u koordinaciji su mlade žene koje znaju što žele. Vjerujem da će se njihova promišljanja jasno vidjeti i osjetiti te da će ovogodišnji marš biti snažan i zanimljiv - zaključuje Šmit.

Inicijativa je otvorena za sve oblike suradnje, kao i za volontere, koji prijave mogu podnijeti na Google obrascu preko poveznice na društvenim mrežama Žena s glasom do 22. veljače. Ujedno se održava i bubnjarska radionica, 20. veljače i 8. ožujka u DAteljeu, a zainteresirani se mogu prijaviti s pomoću poveznice na društvenim mrežama Žena s glasom i DAtelje. Za sva pitanja možete se obratiti na e-mail adresu: [email protected].