Hrvatska treba više kuhara i liječnika, a manje frizerki i pravnika
HZZ neke od najpopularnijih studija među maturantima smatra neperspektivnim
Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Dokument je to koji objavljuje svake godine, a cilj je ukazati na promjene pri upisivanju određenih smjerova i u njihovu stipendiranju, što će rezultirati usklađivanjem obrazovanja s potrebama tržišta. Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju izrađena je prognoza njihova položaja u budućnosti. Provjerili smo koje su preporuke HZZ-a kad je riječ o Osječko-baranjskoj županiji.
S preporukom
Popis obrazovnih programa u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata je podulji. Kad je riječ o dvogodišnjim ili trogodišnjim srednjoškolskim programima, to su: građevinski radnik u zgradarstvu i u održivoj gradnji, monter drvenih konstrukcija i krovova, operater za strojne obrade, monter strojarskih instalacija, izrađivač-monter strojarskih konstrukcija, zavarivač, stolar, kuhar, konobar, mesar, pekar-slastičar, vozač motornog vozila, oblagač podova i zida, soboslikar ličilac dekorater, rukovatelj građevinskim strojevima, serviser karoserije motornih vozila, elektromehaničar i elektroinstalater.
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski smjerovi koje HZZ preporučuje za upis jesu: medicinska sestra ili medicinski tehničar opće njege, tehničar za očnu optiku, tehničar za mehatroniku i primalja. Za odabir stručnog studija preporučuje sestrinstvo i primaljstvo.
Najtraženiji sveučilišni studiji s kojima je lakše do posla u OBŽ jesu medicina, strojarstvo ili proizvodno strojarstvo, socijalna pedagogija, matematika i računarstvo, računarstvo ili primijenjeno/poslovno računarstvo, dentalna medicina, geografija (nastavnički smjer), geodezija i geoinformatika, veterinarska medicina, matematika, fizika, rani i predškolski odgoj i obrazovanje, logopedija, edukacijska rehabilitacija i farmacija.
Bez preporuke
To su bili obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih, a slijedi popis onih koji nisu toliko traženi, pa broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata treba smanjiti. Od trogodišnjih srednjoškolskih smjerova to su cvjećar, frizer i kozmetičar.
Kad je riječ o četverogodišnjim ili petogodišnjim srednjoškolskim programima, to su upravno-poslovni referent, referent za poslovnu ekonomiju, komercijalist, fizioterapeutski tehničar, građevinski tehničar, arhitektonski tehničar, tehničar geodezije i geoinformatike, likovni umjetnik i dizajner, dizajner grafičkih proizvoda, grafički tehničar dorade, grafički tehničar tiska, agroturistički tehničar i zdravstveno-laboratorijski tehničar.
Kod stručnih studija HZZ preporučuje smanjenje upisivanja ekonomije i poslovne ekonomije, računovodstva, fizioterapije, upravnog studija i javne uprave. Od sveučilišnih studija to su ekonomija i poslovna ekonomija, kultura, mediji i menadžment, hrvatski jezik i književnost ili kroatistika, informatologija ili informacijske i komunikacijske znanosti, pravo, filozofija, filozofsko-teološki studij te fizioterapija.