Pisana riječ oduvijek je plijenila čitaoce; ona sugestivno djeluje, kako na pojedinca tako i na narodne mase. Njena uloga je posebno značajna i velika u ratnoj situaciji kada, često u brzini i efikasnosti informacije zavisi stabilnost političkog stanja na terenu. Snaga je KPJ, u vrijeme NOB, pridavala veliku ulogu štampi. U tom smislu djelovalo je i Povjerenstvo CK KPJ za Slavoniju te oblasni komitet KPH za Slavoniju. Od samog početka oslobodilačkog rata u Slavoniji izlaze raznovrsna štampana izdanja: leci, plakati, proglasi, brošure i drugo. Ta izdanja izdaju razne tehnike i to traje sve do ljeta i jeseni 1943. godine, kada je na Papuku organizirana moderna štamparija. Ovo je omogućilo intenziviranje izdavalačke djelatnosti.

Kako se rasplamsavao narodnooslobodilački rat u Slavoniji rasla je i potreba za svim oblicima pisane riječi. Naročito je vladao interes za letak, vijesti i glasila. Ona su informirala o političkom stanju kod nas u Jugoslaviji i na savezničkim ratištima, o ideološkim problemima, te o ostvarivanju osnovnih ciljeva NOB. Štampa je razobličavala neprijatelja naroda i tako predstavljala snažno oružje oslobodilačkog rata.

Organi narodne vlasti i partijski organi organizirali su na svom terenu propagandnu i izdavačku djelatnost. Privremeni oblasno NOO za Slavoniju obavještava 24.V. 1943. godine Inicijativni odbor ZAVNOH-a da namjerava osnovati Agitprop oblasnog odbora i izdati list pod nazivom “Glas Slavonije”. Ovo je sprovedeno u djelo i list je počeo izlaziti 24. VI 1943. godine.

Agitprop Oblasnog komiteta KPH za Slavoniju, kao centar za propagandu, odredio je odgovorne zadatke “Glasu Slavonije”. Rukovodioci Agitpropa bili su najprije Josip Cazi i Ivo Sarajčić, a zatim Zvonko Brkić. Prvi urednici “Glasa Slavonije” bili su Zorko Golub, zatim Zdenko Has, Zdenko Ružić, dr. Milan Prelog i Nada Valenčić. Kako je u Slavoniji bilo odlično organizirano rasturanje i prebacivanje štampe, to su se i “Glas Slavonije”, vijesti i druga izdanja brzo širila. Njegovi primjerci dolazili su čak do vukovarskog i županjskog kraja, po svim selima Posavine, Podravine, te Požeške i daruvarske kotline. U svim hrvatskim, srpskim i selima narodnosti “Glas Slavonije” postaje najpopularnije glasilo.

Nakon oslobođenja “Glas Slavonije” dobiva nove i složene zadatke, što je proizlazilo iz same situacije. On je svojim napisima propagirao sve akcije narodne vlasti; radio je na jačanju narodnih odbora, Narodnog fronta, tumačenju novih zakonskih i drugih mjera, raskrinkavao poražene reakcionarne elemente. Posebno se može sagledati uloga “Glasa Slavonije” u obnovi i izgradnji zemlje, u populariziranju radnih i masovnih akcija, borbe protiv crne burze, špekulacije, korupcije i rasipništva, starih navika, birokracije.

“Glas Slavonije” je s uspjehom informirao građane naše regije i one koji se nalaze izvan nje, o svim zbivanjima Slavonije i Baranje, te o unutrašnjem razvitku naše zemlje, o međunarodnoj politici. Njegova uloga je prvenstveno bila usmjerena nastojanju da bude vjeran informator našeg dinamičnog razvoja samoupravnih socijalističkih društvenih odnosa. List informira i tumači sve ključne promjene u našem razvitku u vremenu od 1945. do 1973. godine. Od prvih oblika samoupravnih odnosa, preko prvih ustavnih promjena, privredne reforme i amandmana “Glas Slavonije” postaje najvjerniji registrator društveno-političkih odnosa. On je izvršio sve ove zadatke, s manje ili više uspjeha. I pored niza poteškoća kolektiv “Glasa Slavonije” stalno nastoji da poboljša kvalitetu lista, poveća tiraž, te da list prodre u svaki dom i bude najpoznatije glasilo Slavonije i Baranje.

dr. sc. Marina Vinaj,
knjižničarska savjetnica, voditeljica odjela knjižnice, Muzej Slavonije