Tvrtka Slobodna zona krajem studenoga objavila je natječaj za prodaju svojih nekretnina - riječ je o ukupno deset parcela površine od tisuću do 8,5 tisuća četvornih metara. Parcele se nude iz određene olakšice, ovisno o tome kojom će se proizvodnom djetnošću mogući kupac baviti, mogućem broju zaposlenih osoba, pa i o mogućim izvoznim rezultatima. Javno je otvaranje ponuda najavljeno za 11. prosinca.

Osnivanje 1997.

No to je znak da se nakon nekoliko godina svojevrsnog zatišja u toj tvrtki ponovno nešto događa. Potvrdili su nam to u Osječko-baranjskoj županiji, jednom od osnivača i većinskom vlasniku tvrtke, uz naglasak kako se kreće u rješavanje vlasničkih odnosa.

- Osječko-baranjska županija trenutno provodi postupak rješavanja vlasničkih odnosa u društvu Slobodna zona Osijek d.o.o., s ciljem da Županija postane jedini osnivač i vlasnik društva. Taj je proces dio šire transformacije Slobodne zone u poslovnu zonu Osječko-baranjske županije, koja će omogućiti učinkovitije upravljanje, jasnije strateško usmjerenje i brže donošenje odluka za gospodarski razvoj - odgovaraju iz kabineta osječko-baranjske županice Nataše Tramišak.

Osnivači su Slobodne zone Osijek d.o.o., 1997. godine, bili Osječko-baranjska županija, Slavonska banka, Niveta, Saponia, Zračna luka Osijek i Tranzit (Slavonska banka i Niveta poslije su prodale svoje udjele), i to prema posebnom Zakonu o slobodnim zonama. Slobodne su zone, pa tako i ova osječka, omogućile gospodarstvenicima poslovanje po mnogo povoljnijim uvjetima, njima su se mogla koristiti i strana društva bez obveze registracije u Hrvatskoj, pa i smještaj velikih količina robe u carinskom skladištu... Bila je to prilika da se na istoku Hrvatske, netom nakon ratnih operacija, aktivira domaće gospodarstvo, ali i dovedu strani investitori. Prvi se kapitalac doista ondje pojavio, bio je to talijanski Benetton, tada na samom vrhuncu svjetske modno-tekstile industrije. Benetton je, podsjetimo, u Slobodnu zonu došao 2005. godine, pokrenuo proizvodnju uz pogodnosti koje su se tada nudile.

No zbog izmjena Zakona o slobodnim zonama 2008. godine, koje su ukinule gotovo sve pogodnosti, osječka Slobodna zona, kao i ostalih 12 slobodnih zona u Hrvatskoj, gubi velik broj korisnika i dramatično se smanjuju prihodi. Od tog doba Slobodna zona se, pojednostavljeno, bavi izjamljivanjem slobodnih proizvodnih i skladišnih prostora.

Privlačenje investitora

U Županiji i dalje prepoznaju to da Slobodna zona Osijek raspolaže vrijednim razvojnim potencijalom, uključujući slobodno građevinsko zemljište ukupne površine 46.942 četvorna metra i aktivne investitore koji kontinuirano ulažu i šire poslovanje.

- Transformacijom u jedinstvenu poslovnu zonu i usklađenim ulaganjima Županija želi dodatno ojačati ulogu ovog prostora kao ključnog instrumenta regionalnog razvoja, privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta - stava su u Županiji te najavljuju kako se nakon dovršetka postupka preuzimanja planiranaju značajna infrastrukturna ulaganja u poslovnu i komunalnu infrastrukturu svih parcela u vlasništvu Slobodne zone.

- Time će se osigurati kvalitetni preduvjeti za privlačenje novih investitora i poduzetnika te jačanje gospodarske aktivnosti na području naše županije - zaključuju u Županiji.

Za kraj recimo kako od rujna tvrtku vodi Boris Peić, naslijedio je Davora Borasa, koji je na toj dužnosti bio prethodnih četrnaest godina.