Tomislav Prusina, asistent na Fakultetu primijenjene matematike i informatike u Osijeku, zajedno sa svojim internacionalnim timom Chlorophyll Crew (Hanna Herasimchyk, Robin Labryga) sa Sveučilišta u Hamburgu, gdje pohađa doktorski studij, osvojio je treće mjesto na prestižnom međunarodnom natjecanju PlantCLEF 2025, održanom na platformi Kaggle.

Prepoznavanje biljaka

Natjecanje je okupilo brojne istraživače iz cijelog svijeta u području računalnog vida, s posebnim naglaskom na automatizirano prepoznavanje biljnih vrsta na temelju vizualnih i kontekstualnih podataka. Sudionici su razvijali sustave sposobne prepoznati više biljnih vrsta na kompleksnim "quadrat" slikama, što je bilo izrazito zahtjevan istraživački i inženjerski izazov, a Chlorophyll Crew istaknuo se inovativnim rješenjima, visokom točnošću modela i kvalitetnom obradom podataka te time zasluženo osvojio mjesto na pobjedničkom postolju, pohvalio se na svojim službenim mrežnim stranicama uspjehom svoga mladog znanstvenika i asistenta, a mi smo, uz odobravanje izv. prof. dr. sc. Domagoja Matijevića, MATHOS-ova prodekana za odnose s javnim instititucijama i gospodarstvom, ujedno i Tomislavova mentora, odlučili doznati više o mladiću kojeg nam je Matijević opisao kao izuzetnu i marljivu osobu vrijednu pažnje.

“Bila je to više jedna od sporednih aktivnosti dok sam se bavio studijem u Hamburgu. S kolegama sam došao na ideju da se u slobodno vrijeme s našim znanjem iz informatike pokušamo natjecati, a tu smo mogućnost pronašli na svjetski poznatoj platformi Kaggle, gdje se objavljuju natjecanja, ponekad i s novčanim nagradama, uz poziv: ako ste dobri, dođite i pokažite to na znanstvenom skupu. I tako smo prošli više takvih natjecanja, dok nismo pronašli ono u čemu smo najbolji. Ispostavilo se da je to prepoznavanje biljaka, tema koja je aktualna posljednje četiri godine", otkrio nam je Tomislav na početku razgovora koji smo vodili na MATHOS-u.

Dodao je kako su natjecateljski timovi dobili fotografije veličine 1x1 metar na kojima se nalazio veći broj raznih biljnih vrsta, a njihov je zadatak bio s pomoću automatiziranog sustava koji su razvili detektirati o kojim je vrstama riječ, navodeći njihov latinski naziv, a pobjednik je bila ekipa koja je tako detektirala najveći broj biljnih vrsta.

“Natjecanje je trajalo dva mjeseca. Svatko iz tima na zadatku je radio dva tjedna, pa bismo se okupili da vidimo tko je što napravio, no u međuvremenu smo imali i svakodnevne online sastanke, s tim da smo 48 sati prije završetka natjecanja radili danonoćno, bez spavanja, kako bismo bili sigurni da će sve proći u redu. Bili smo čak i na drugom mjestu prije posljednje evaluacije, a pogodili smo svaku treću biljku, ili 33 posto, a prvoplasirana je ekipa imala 36-postotnu točnost. Kada kažete da ste u nečemu imali 33-postotnu točnost, zvuči kao užasan rezultat, no to je u ovom slučaju bilo dovoljno za treće mjesto", pojasnio je Tomislav te dodao kako su ovakva natjecanja za njega zgodna jer ulaze u kriterije koji su nužni za zadržavanje posla i napredovanje, a ujedno su važna i za fakultet na kojem radi.

“Natjecanje je samo jedan od puno dijelova slagalice koja je važna za moj posao na fakultetu i doktorski studij, ali i za financiranje fakulteta, jer na taj način i naša država i EU vide da smo u nečemu uspješni, što je važan kriterij za dobivanje financijskih sredstava za istraživanja i otvaranje novih radnih mjesta", pojašnjava Tomislav, koji je u jesenskom semestru asistent na dvama kolegijima: Funkcijskom programiranju i Strukturama podataka i algoritmima 1, a u ljetnom na Nelinearnoj optimizaciji i Strojnom učenju, a drži i izvannastavne aktivnosti u okviru Natjecateljskog programiranja.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

“Baš idem sa studentima na natjecanje u Poljsku, u Wroclaw. Kao što vidite, puno je ovdje posla, od nastave do istraživanja, a tu je i moj doktorat. Ovih dana radim na ovom strojčiću", pohvalio se kutijicom čiju svrhu nismo mogli ni nagađati.

“To je grafička kartica na kojoj ćemo vrtjeti neuronske mreže. Hrpa je tu stvari o kojima bih mogao pričati, ali na kraju dana ona će s pomoću malog senzora detektirati je li signal s trake u tvorničkim pogonima dobar ili loš, odnosno je li sve u redu s ležajevima koji znaju preskakti. Tako, recimo, izgleda jedno istraživanje, no, s druge strane, može biti i potpuno drukčije, odnosno čisto teorijsko, koje nema praktične implikacije. Pritom moramo biti brzi jer radovi s novim otkrićima objavljuju se sve brže i brže i sve je teže ići ukorak sa znanošću", napominje.

Iako Faukultet primijenjene matematike i informatike ima jednu od najviših stopa zapošljivosti svojih studenata na razini osječkog sveučilišta, koji se velikim dijelom zapošljavaju u lukrativnoj IT industriji, i dalje su srednjoškolci koji imaju afinitete prema matematici i računarstvu orijentirani prema srodnim zagrebačkim fakultetima.

Privlačenje studenata

“Svi odlaze na FER ili PMF, iako ima godina kada je, gledajući naša natjecanja, MATHOS bolji. To je vjerojatno i zbog toga što su roditelji čuli za te fakultete, a za osječki MATHOS nisu. I zato moj mentor, prof. Martijević, ovdje želi napraviti informatički hub, koji će privlačiti studente u slabo razvijenu Slavoniju i time u nju donositi novac. Više studenata znači više novca, a više novca znači više profesora i bolje uvjete za sve nas", pojašnjava ovaj mladi znanstvenik te dodaje kako je jedan od načina da privuku studente usavršavanje nastavnog kadra na inozemnim sveučilištima koja imaju bolji rejting od hrvatskih, osobito kada je riječ o doktorskim studijima.

“Zbog toga mi je prof. Matijević, s obzirom na to da je i sam ondje studirao, predložio i pomogao upisati doktorski studij na Sveučilištu u Hamburgu, što je bila velika stvar za mene, jer ondje baš i nema puno otvorenih pozicija. Njihovi su doktorski studiji bolji od hrvatskih, a činjenica da je nastavni kadar MATHOS-a obrazovan na prestižnim sveučilištima, donosi prestiž koji je našem fakultetu potreban kako bi privukao studente", kazuje Tomislav te dodaje što čini temeljnu razliku između naših i doktorskih studija u Hamburgu.

“Kada govorimo o doktorskim studijima, kod nas nedostaje modernizacija, sve se svodi na teoriju, a nastava je isključivo oralna. Na Zapadu su puno praktičniji, pripremaju te za posao znanstvenika, podučavajući kako napisati znanstveni rad, kako ga objaviti te zatim pronaći nešto novo čime ćeš se baviti, dok ovdje slušamo nastavu kao u srednjoj školi ili na fakultetu, a zatim polažemo ispite. I to je to", pojašnjava Tomislav, koji je kao znanstvenik orijentiran na teoriju u računarstvu.

“Time se bavim u Hamburgu, s time da je s godinama sve manje teorije, jer je većina toga već poznata, pa je fokus na praktičnim stvarima kao što su veliki jezični modeli poput ChatGPT-a, uz što je vezan i moj doktorat", dodaje Tomislav, koji nam je otkrio kako se za studij na MATHOS-u odlučio u posljednji trenutak.

Ostati ili otići?

“Baš u trenutku kada sam trebao odabrati fakultet na MATHOS-u je ustrojen novi studij Matematika i računarstvo, kako bi privukao više studenata, jer ranije je to bila čista matematika. Tada je počinjalo zlatno doba informatike, ljudi su se sve više bavili programiranjem, jer se ono sve više tražilo. Gledajući s financijske strane, no još više uvažavajući ono što me interesira, postao sam dio prve generacije studenata matematike i računarstva, a to su dvije stvari koje sam baš jako volio", rekao je te nam za kraj otkrio gdje se vidi u budućnosti, osobito u svjetlu činjenice da su ljudi njegovih kompetencija puno bolje plaćeni u gospodarstvu.

“Tko zna kamo će me odvesti, novac nije zanemariv faktor. U Njemačkoj sam kao asistent imao puno veću plaću nego ovdje, no ondje su odlučili da im ne treba više profesora i znanstvenika, pa je ondje znanost u silaznoj putanji. Njihovi su studenti manje obrazovani od naših, baš zbog takvog odnosa države prema znanosti, tako da ondje baš i nemam neku svijetlu perspektivu u znanosti. S druge strane, ovdje gdje sam sada imam posao i budućnost u znanosti, koju obožavam. Zbog znanosti i istraživanja i jesam tu gdje jesam, na MATHOS-u, i jedino zbog toga i mogu ostati ovdje, jer ako će mi najvažnija biti plaća, a očito je da nije, jasno je koji sektor ima prednost", iskren je.