Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) kronična je upalna bolest koja dovodi do postupnog suženja dišnih puteva, praćena progresivnim smetnjama disanja poput zaduhe i kroničnog kašlja, te se ubraja među najčešće bolesti današnjeg doba. Smatra se da je KOPB uzrok više od tri milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta, te je treći najčešći uzrok smrtnosti. Glavni uzročni čimbenik za razvoj KOPB-a je pušenje, a pogoduju mu i udisanje štetnih čestica i plinova.

- Kako bi se istaknula važnost prevencije i ranog otkrivanja KOPB-a, u suradnji s Hrvatskim torakalnim društvom, u povodu Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti, koji se svake godine u studenome obilježava u svim većim gradovima Hrvatske, održat će se javnozdravstvena akcija pod sloganom “Zaduha? Pomisli na KOPB”, u trgovačkom centru Portanova u srijedu od 10 do 13 sati, tijekom koje će se svim zainteresiranim sugrađanima ponuditi spirometrija (funkcionalno ispitivanje plućne funkcije), kao i savjetovanje s liječnicima specijalistima pulmologije. Pozivamo sve zainteresirane na tu javnozdravstvenu akciju - najavljuje doc. dr. sc. Damir Mihić, dr. med., pročelnik Zavoda za pulmologiju i intenzivno liječenje Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek.

S docentom Mihićem razgovarali smo o predstojećoj javnozdravstnenoj akciji i o KOPB-u, koji se smatra jednom od najčešćih plućnih bolesti današnjice.

Kako nastaje KOPB?

- KOPB nastaje zbog dugotrajnog nadražaja pluća štetnim česticama, najčešće iz duhanskog dima. Taj nadražaj prouzročuje kroničnu upalu u dišnim putovima, zbog koje oni postupno postaju suženiji i manje elastični, a stijenke zadebljaju. Istodobno se oštećuju i alveole, završni dijelovi dišnih puteva, na kojima se i događa izmjena kisika i ugljikova dioksida između krvi i zraka koji udišemo. Zbog svega toga oboljeli osjećaju zaduhu, kašalj i otežano disanje, osobito pri naporu.

Koliko je KOPB česta bolest u Hrvatskoj i svijetu?

- KOPB je jedna od najčešćih kroničnih plućnih bolesti u svijetu i procjenjuje se da pogađa milijune ljudi, a velik broj slučajeva još uvijek ostaje nedijagnosticiran. Slična je situacija i u Hrvatskoj, gdje se smatra da znatan broj oboljelih ne zna da ima bolest. KOPB se često otkrije kasno zato što se rani simptomi – poput zaduhivanja pri naporu i kroničnog kašlja – često pogrešno pripisuju starenju, slaboj kondiciji ili “posljedicama pušenja”, pa mnogi ne potraže liječničku pomoć sve dok tegobe ne postanu ozbiljne.

Jesu li pušači najugroženiji?

- Glavni rizični čimbenik za razvoj KOPB-a je dugotrajno pušenje, koje je odgovorno za većinu slučajeva bolesti u Hrvatskoj i svijetu. No KOPB se može razviti i u nepušača, osobito u osoba koje su godinama izložene prašini, kemikalijama ili dimovima na radnom mjestu, kao i u onih koje žive na područjima s povećanim onečišćenjem zraka. Ipak, pušenje ostaje daleko najvažniji uzrok, a ostali čimbenici dodatno povećavaju rizik, posebno kada su udruženi s pušenjem.

Koji su nepušački faktori rizika?

- Da, KOPB se može razviti i u osoba koje nikada nisu pušile. Najvažniji nepušački faktori rizika uključuju dugotrajnu izloženost prašini, kemikalijama ili dimovima na radnom mjestu, kao i zagađenju zraka u okolišu. Također, rijetki genetski faktori, poput deficita alfa‑1‑antitripsina, mogu povećati osjetljivost pluća na oštećenja i dovesti do razvoja bolesti. Da se radi o rijetkom stanju, govori i činejnica da se u našem KBC-u Osijek liječe samo dva takva bolesnika.

Koji su najraniji simptomi KOPB-a?

- Najraniji simptomi KOPB-a obično uključuju zaduhu pri naporu, blagi, dugotrajni kašalj, koji je najčešće produktivan, osobito ujutro, s ispljuvkom sluzavog ili bijelog sadržaja, te piskanje ili stezanje u prsima. Simptomi se pojavljuju postupno, pa ih mnogi ljudi zanemaruju ili pripisuju starenju, slaboj kondiciji ili umoru. Zbog toga se bolest često dijagnosticira tek u kasnijoj fazi, kada su pluća već oštećena i disanje postaje znatno otežano. Rano prepoznavanje tih simptoma jako je važno jer pravovremena dijagnoza i liječenje mogu usporiti napredovanje bolesti i očuvati kvalitetu života.

Što posebno upućuje na pojavu KOPB-a?

- Da, kod KOPB-a se često javljaju promjene u svakodnevnim aktivnostima koje prije nisu bile problem. Primjerice, osobe mogu primijetiti zaduhu ili umor pri penjanju uz stepenice, hodanju na kraće udaljenosti ili obavljanju kućanskih poslova. Takve promjene znak su da su pluća oštećena, pa bi svaka neobična ili pojačana zaduha trebala potaknuti osobu da se obrati liječniku radi provjere, osobito ako se radi o pušačima.

Kako se KOPB dijagnosticira?

- KOPB se dijagnosticira kombinacijom kliničkog pregleda i funkcionalnih pretraga pluća. Najvažnija pretraga je spirometrija, koja mjeri koliko zraka pluća mogu primiti i koliko brzo ga izdišu, što jasno pokazuje postoji li suženje dišnih putova. Liječnik će također uzeti u obzir simptome, povijest pušenja ili izloženost štetnim tvarima te eventualno napraviti rendgenski snimak pluća ili druge pretrage kako bi isključilo druge bolesti. Spirometrija bi trebala biti dio svakog sistematskog pregleda, posebno za osobe koje spadaju u rizične skupine poput pušača ili osoba izloženih zagađenju ili radnim iritantima. Te su pretrage u Hrvatskoj dostupne u sustavu primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, a pravovremena dijagnoza omogućava rano liječenje i usporavanje napredovanja bolesti.

Kada potražiti pomoć liječnika?

- Osoba bi trebala potražiti liječnika čim primijeti trajnu zaduhu, kašalj ili piskanje u prsima, osobito ako se simptomi javljaju pri uobičajenom naporu ili se postupno pogoršavaju. To je posebno važno za rizične skupine, poput pušača, bivših pušača ili osoba koje su dugotrajno izložene prašini, dimu i drugim iritantima. Pravovremena reakcija može omogućiti rano otkrivanje KOPB-a i usporavanje napredovanja bolesti.

Kako se KOPB liječi?

- KOPB se ne može potpuno izliječiti, ali pravovremenim liječenjem i promjenama životnog stila može se znatno poboljšati kvalitetu života i usporiti napredovanje bolesti. Najvažnija mjera je prekid pušenja, a liječnici često propisuju posebne lijekove u obliku pumpica (inhalatora), koji smanjuju upalu i šire dišne puteve, olakšavajući disanje. Pacijenti također mogu redovito vježbati, izbjegavati zagađeni zrak i pratiti simptome, što pomaže očuvanju plućne funkcije. Ako se bolest ne prepozna na vrijeme ili se ne liječi pravilno, KOPB može napredovati do te mjere da bolesnici postanu trajno ovisni o kisiku, što znatno otežava svakodnevni život.