Picasso prvi u Europi, Krleža prvi u Hrvatskoj
Poznati je španjolski slikar Pablo Picasso dobio spomenik u Osijeku 14. svibnja 1982. točno u podne!
Kako su tada izvijestile novine, bila je to prva javno izložena njegova skulptura u Europi, i to prije svega zahvaljujući inicijativi Galerije likovnih umjetnosti, u čijem je vlasništvu skulptura Picassa bila, rad akademskog kipara Ivana Sabolića, koja je neko vrijeme i čuvana u Galeriji.
No prije nego što je skulptura Picassa postavljena na promenadi, gdje se nalazi i danas, morala je inicijativa proći odluke Komiteta i zajednica. I nisu svi bili sretni s odabirom lokacije. Naime, grupa stručnjaka - arhitekata, likovnih umjetnika i povjesničara - predložila je sam početak tadašnjeg Šetališta Veljka Vlahovića za lokaciju spomenika, ali tome se usprotivila Zajednica kulturnih djelatnosti ustvrdivši da je taj prostor predviđen za "ličnosti iz naše revolucije", te zbog toga postavljanje Picassa na tom mjestu nije dolazilo u obzir. Usto, Zajednica je zaključila da je potez Galerije kojim se preskače mišljenje udruženja svih radnih organizacija kulture nedopustiv te da će poslati pismo Predsjedništvu Općinske skupštine, Predsjedništvu SSRNH-a te Komitetu za urbanizam i Komitetu za obrazovanje, kulturu, tehničku i fizičku kulturu u kojem će izraziti neslaganje s odlukom da se spomenik Picassu postavi na predloženom mjestu te da se na tu odluku stavi moratorij dok se o cijelom slučaju ne provede javna rasprava. Srećom, to im nije prošlo, pa je mnogim Osječanima omiljena skulptura ondje gdje i treba biti.
U povodu otvorenja spomenika u Glasu Slavonije najavljeno je i kako će u Galeriji likovnih umjetnosti biti postavljena izložba Picassovih djela. No to se nije dogodilo i Osječani su se morali zadovoljiti dokumentarnom izložbom o životu i djelu Pabla Picassa te projekcijom filmova i dijapozitiva. Tada su iz Galerije likovnih umjetnosti, na čijem je čelu bio Predrag Goll, istaknuli kako je postavljanje skulpture Picassa u Osijeku tek početak ostvarivanja inicijative Galerije da sva prikladna kiparska djela postave u odgovarajuće gradske prostore. Nažalost, malo je toga ostvareno, ne samo tada nego i do danas.
Spomenik Miroslavu Krleži postavljen je 17. lipnja 1987. i bio je to prvi spomenik koji je veliki književnik dobio. No ni to nije prošlo glatko, odnosno od inicijative 1982. godine do otkrivanja spomenika moralo je proći pet godina. Naime, još su u lipnju 1982., samo pola godine od Krležine smrti, zatražene ponude Ljevaonice umjetnina iz Zagreba za izradu brončane portretne figure, ali zbog nedostatka novca postavljanje spomenika moralo se odgoditi, a ponovno je najavljeno 1984. godine, kada je Zajednica kulturnih djelatnika odlučila da počinje izrada, odnosno lijevanje u bronci portretne figure Krleže, autorice akademske kiparice Marije Ujević, koja ju je već bila odlila u gipsu.
Prije postavljanja provedena je javna rasprava o izboru mjesta, a, uz ostale, predložene su lokacije u blizini HNK-a i kina Papuk.
No pobijedila je lokacija u tadašnjem Parku Moše Pijade.
U povodu postavljanja spomenika u Osijeku prvi je put održana manifestacija Krležini dani, na kojima su Osječani mogli, uz ostalo, u osječkom HNK-u i TV Miniteatru pogledati Krležine predstave "Povratak Filipa Latinovića", "U agoniji" "Lamentacije Valenta Žganca", "Maskerata" i "Put u raj", u izvedbi osječkog HNK-a i režiji Georgija Para, kao i program Rade Šerbedžije "Krležin obračun s nama".
Nakon toga sve do danas nastavili su se održavati Krležini dani, koji su niz godina bili najveća kazališno-teatrološka manifestacija. Održavaju se i danas, ali, nažalost, imamo i Krležine dane bez ijednog njegova komada, te se tako i želja izrečena pri podizanju njegova spomenika - da ostane svjedok neprekinutog odnosa Krleže i Osijeka - čini pomalo zaboravljena. Najbolje je sve zaključiti naslovom jednog od najpopularnijih Krležin djela - "Na rubu pameti". n
