snimio Davor KIBEL,Dalj, 26.11.2013. Daljski atar - Glogovac, preko puta željezničke postaje Dalj, otkrivanje spomen obilježja kod masovne grobnice
DAVOR KIBEL
27.10.2025., 18:06
27 GODINA OD EKSHUMACIJE

Trajni podsjetnik na nevine žrtve i težinu zločina na okupiranim područjima

U Daljskom ataru - Glogovcu - na području općine Erdut u utorak (28. listopada) navršava se 27 godina od ekshumacije posmrtnih ostataka 23 žrtve, koja je provedena 28. listopada 1998. godine. Na mjestu jedne od najpotresnijih masovnih grobnica iz Domovinskog rata napravljeno je spomen-obilježje, na kojem se prisjeća na te žrtve koje nas obvezuju da nikada ne zaboravimo njihovu patnju, ali i da trajno čuvamo istinu o Domovinskom ratu – kao temelj mira, pravde i slobode koju danas živimo.

Dr. sc. Ana Filko iz Ministarstva hrvatskih branitelja navodi da je masovna grobnica otkrivena u predjelu Glogovac, nasuprot željezničkoj postaji "Dalj". Žrtve, većinom mještani Erduta i Borova – Hrvati i Mađari – ubijene su i bačene u bunar uz poljski put, koji je potom zarušen eksplozijom. Završetkom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1998. godine stvoreni su uvjeti za ekshumacije na tom području, koje su provela nadležna tijela Republike Hrvatske za pitanja nestalih osoba.

Ekshumacijom u Daljskom ataru pronađeni su posmrtni ostaci 23 osobe: Gjure, Helene i Viktorije Albert, Pavla Becka, Mateja Butkovića, Ivana i Stjepana Kovačevića, Katarine i Josipa Krznarić, Mande Maj, Barice Majstorović, Andrije Matina, Nikole Matoševića, Franje Papa, Franje Pittla, Aleksandra Rajića, Josipa Zoretića, Andrije Šimeka, Ane Terzić, Stjepana Tešanca te dviju neidentificiranih osoba.

SPomen obilježje Glogovac lod Dalja
ILUSTRACIJA

Među ubijenima je bio i Milorad Stričević, blizak suradnik Željka Ražnatovića Arkana.

Sam bunar u Glogovcu bio je dubok oko 8,5 metara. Tijekom iskopavanja najprije su pronađeni dijelovi automobila i guma, očito postavljeni s ciljem prikrivanja zločina. Ispod tog sloja otkriveno je zgrudano vapno i osobni predmeti žrtava, a ispod njih i njihovi posmrtni ostaci. Tijela su bila položena u više slojeva i umotana u šatorska krila, što upućuje na to da je bunar korišten kao svojevrsno sabiralište žrtava. Prema dostupnim podacima, žrtve su odvođene i ubijane u više navrata – od studenoga 1991. do veljače 1992. godine.

Mjesto masovne grobnice u Daljskom ataru jedno je od 16 otkrivenih u Osječko-baranjskoj županiji, a u cijeloj Republici Hrvatskoj evidentirano ih je 148. Danas spomen-obilježje u Glogovcu stoji kao trajni podsjetnik na nevine žrtve i na težinu zločina počinjenih tijekom okupacije hrvatskog Podunavlja.

Na spomen-obilježju postavljenom 26. studenoga 2013. godine upisan je tekst:​ "U spomen na mještane Erduta i Borova pogubljene 1991. i 1992. godine u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku, hrvatski narod, 2013.".

“Radi očuvanja trajne uspomene na hrvatske branitelje i civile - žrtve iz Domovinskog rata stradale u pojedinačnim ili masovnim pogubljenjima tijekom velikosrpske agresije, Republika Hrvatska dostojno je, prepoznatljivim spomen-obilježjem, označila mjesta koja trajno svjedoče o žrtvi podnesenoj u Domovinskom ratu. Spomenik Golubica je ponos i tuga. Ponos jer su hrabro branili svoj dom i državu... tuga jer su dali ono najvrjednije što su imali - svoj život. Hrvatski branitelji, civili, još uvijek neidentificirane žrtve, nisu tek slagalica brojeva, za statistiku i usporedbe. Najmanje što možemo učiniti jest očuvati uspomenu na sve njih – da se ne zaboravi. Posjetom ovom mjestu kod Dalja zakoračili ste u sudbinu čovjeka, zakoračili ste u potvrđenu istinu, postali ste dio povijesti koja se ne zaboravlja”, navodi dr. sc. Ana Filko.