U Osijeku obilježen jedan od najvažnijih događaja mađarske povijesti 20. stoljeća: Na jarbol podignut simbol revolucije iz 1956. godine - "zastava s rupom"
Mađarska "Zastava revolucije" podignuta je u četvrtak poslijepodne na jednom od jarbola Trga Ante Starčevića. Ta je "zastava s rupom" podignuta u počast povijesnom događaju, jednom od najvažnijih, u mađarskoj povijesti 20. stoljeća - revoluciji iz 1956. godine.
U organizaciji Generalnog konzulata Mađarske u Osijeku i Mađarskog kulturnog društva Népkör iz osječke Retfale i uz podršku Grada Osijeka na godišnjici revolucije iz 1956. nazočili su prigodnom kulturnom programu generalni konzul Janoš Magdo, predsjednik DZMH-a i saborski zastupik Robert Jankovics, predsjednik MKD-a Nepkor Osijek Tibor Vidaković, predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Tihomir Florijančić, članovi kozularnih misija - Republike Srbije i Albanije,...
- Prije 69 godina u Budimpešti se dogodila prva revolucija, odnosno prvi kamen koji je srušio komunizam u cijeloj bivšoj istočnoj Europi. Govorimo o događaju koji se dogodio tek 11 godina po završetku II svjetskog rata, i borba mađarskog naroda protiv sovjetske okupacije tada zapravo nije uspjela. Međutim, 18 dana slobode od 23. listopada do 10. studenoga je upisala mađarski narod na mapu naroda slobodoljubivih u svijetu. I ako je išta ovdje u Osijeku bitno za reći na ovaj današnji dan jeste to koliko je bitno imati prijatelje. Jer prijatelji mađarskog naroda 1956. godine su bili upravo Osječani, bili su Baranjci, bili su ljudi koji si u tadašnjoj Jugoslaviji, u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj izbjeglice iz Mađarske nisu dočekivali na način da će ih ubiti nego su dočekivali s rukom spremnom pomoći, u upravo je ta pomoć i to prijateljstvo najbolja poruka današnjeg dana ovdje sa središnjeg trga u Osijeku - izjavio je Robert Jankovics.
Tibor Santo, predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine, istaknuo je kako je to za Mađare važna obljetnica, ali istovremeno i za Osijek koji se sjeća događaja 1956.
- Primio je veliki broj mađarskih izbjeglica koje, nakon što je skršena revolucija 1956. i onda su zapravo Osječani i ti izbjeglice u toj jednoj odličnoj simbiozi. To se vratilo kada je 1991. godine kada je bilo obrnuto, kada su hrvatski građani išli u izbjeglištvo u Mađarsku. Tako da jedan i drugi narod pamti te događaje i važni su im u povijesti, zapravo su znak čvrstog prijateljstva, bez obzira što se događalo to prijateljstvo neće uminuti. S nama su tu i Osječani i oni zajedno, s velikim poštovanjem, slave praznik - kazao je Santo.
Tihomir Florijančić naglasio je suradnju s mađarskom nacionalnom zajednicom u Osijeku koju je ocijenio izuzetno razvijenom i prijateljskom što se očituje u mnogočemu.
- Imamo izuzetnu suradnju s Vijećem mađarske nacionalne manjine ovdje u Osijeku, izvrsno surađujemo s MKD-om Nepkor Osijeku, postoji, što se jezika tiče i njegovanja mađarske kulture Mađarski kulturni centar u kojem je i dječji vrtić i osnovna i srednja škola, a na najvišoj razini ovdje kod nas na Filozofskom fakultetu djeluje Katedra za mađarski jezik i književnost. Ako kažemo i na diplomatskoj razini možemo kazati da je grad Osijek i domaćin Generalnom konzulatu i generalnom konzulu Republike Mađarske. Prijateljstvo se očituje najbolje kada smo u nevolji pa je tako 1956. godine 23. listopada kada je izbila mađarska revolucija grad Osijek pružio domaćinstvo izbjeglicama iz Mađarske, a evo oni su nam to prijateljstvo i gostoprimstvo uzvratili tijekom devedestih godina u vrijeme našeg Domovinskog rata. Danas smo, evo, u nekoj novoj dimenziji prijateljstva - i Republika Hrvatska i Republika Mađarska zajedno se nalaze u zajednici naroda gdje njeguju svoje prijateljstvo pod okriljem i pod zastavom Europske unije - izjavio je Florijančić.