Petnaesti međunarodni znanstveno-stručni skup Hranom do zdravlja, u organizaciji Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, počeo je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, a okupio je više od 200 sudionika.

- Ovaj jubilarni skup kroz dvodnevni program prezentirat će 130 različitih tema, a pripremili su ih autori iz 13 zemalja. Glavni je fokus na hrani i zdravlju, a bit će riječi o temama kao što su pretilost, najnovije tehnologije vezano uz proizvodnju, sigurnost i kontrolu kvalitete hrane i brojne druge. Održat će se i okrugli stol o projektu FoodFacts - rekao je prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan PTF-a i predsjednik Organizacijskog odbora konferencije.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, naglasio je da prehrambene navike utječu na zdravlje nacije, ali i na produktivnost rada i cijelu ekonomiju. "Zato je Hrvatskoj potreban djelotvoran sustav Hranom do zdravlja, a pri tome moramo realizirati tri ključna cilja. Prvi je cilj povećati domaću proizvodnju hrane i smanjiti uvoznu ovisnost, jer ona znatno povećava inflaciju i maloprodajne cijene hrane. One rastu dvostruko brže nego na razini EU-a, a taj inflacijski pritisak pogađa najviše najsiromašnije stanovništvo koje troše polovinu kućnog budžeta za hranu. Kvalitetna i nutritivno bogata hrana tom dijelu stanovništva postaje luksuz, a nekima i nedostupna", rekao je.

Drugi je cilj, nastavio je Kovačević, edukacija i informiranje potrošača, posebice djece i mladih koji usvajaju prehrambene navike. Istaknuo je problem nefunkcionalnog prehrambenog sustava, koji se odražava kroz prekomjernu potrošnju kalorija, koje su producirale niz nezaraznih kroničnih bolesti od pretilosti do pothranjenosti, zagađenje okoliša, smanjenje bioraznolikosti. Ceh je došao na naplatu državi, kroz veća izdvajanja za zaštitu okoliša i zdravstveni sustav.

- Treći je cilj da sva naša istraživanja, posebno kroz 9. okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor Europa, usmjerimo na rješavanje ključnih izazova koji se nalaze pred proizvodnjom hrane, a to su zahtjevi da se proizvodi manje, održivo, u skladu sa zelenom tradicijom, a s druge strane izazov da zadovoljimo potrebe rastućeg stanovništva, odnosno demografske eksplozije. Na tim ciljevima trebaju raditi država, znanost i gospodarstvo - rekao je Kovačević.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Vlado Guberac istaknuo je da gotovo polovina fakulteta s osječkog sveučilišta sudjeluje na ovoj konferenciji. "Struka je najkompetentnija reći kako proizvesti dovoljne količine zdrave hrane i kako riješiti problem klimatskih promjena o kojima najviše ovisi poljoprivreda", naglasio je rektor Guberac.

Konferenciju podržavaju Grad Osijek i Osječko-baranjska županija. Josip Miletić (OBŽ) istaknuo je važnost hrane kao i potrebu da se s resursima hrane mudro upravlja. Dodao je da je bitno da su uz znanstvenike na ovom skupu i predstavnici gospodarstva.