anksioznost depresija samoća
PIXABAY
30.8.2025., 11:22
Mladi i usamljenost

Sve više mladih u Osijeku osjeća se izolirano: Speed Friending pokazao koliko žele nova prijateljstva

Upozorenje PRONI Centra: Tzv. milenijci i generacija Z, njih više od 70 %, izjavljuju da se često osjećaju usamljeno

U kolovozu je obilježen Međunarodni dan mladih, a u povodu toga je PRONI Centar za socijalno podučavanje organizirao Speed Friending za mlade u Osijeku i time im pružio priliku da na zabavan i lagan način steknu nova prijateljstva i poznanstva. Naime, sve se više govori o usamljenosti i izoliranosti među mladom populacijom, jer brojna istraživanja pokazuju kako su upravo ti problemi sve izraženiji među djecom i adolescentima.

Maja Knežević iz PRONI Centra ističe kako se obično smatra da su osobe starije dobi usamljene i izolirane, no istraživanja pokazuju da su najusamljeniji ipak mladi ljudi, bez obzira na kulturu, zemlju ili spol. "Više od 70 posto osoba koje pripadaju tzv. milenijcima i generaciji Z izjavljuje da se često osjeća usamljeno. Obje generacije povezane su s pojavom i razvojem interneta, odnosno društvenih mreža. Mnogi autori zastupaju mišljenje da je upravo moderna tehnologija razlog sve veće usamljenosti među mladima. U skladu s time, rekla bih da mladi danas teže sklapaju prijateljstva", mišljenja je Knežević.

Mentalno zdravlje

PRONI Centar za socijalno podučavanje radi najvećim dijelom s mladima od 15 do 30 godina, a u neke od programa i projekata uključeni su i osnovnoškolci. Surađuju i s drugim osobama koje rade s mladima poput nastavnika, profesora, stručnih suradnika u školama i na fakultetima te s predstavnicima organizacija i ustanova. Sve to pruža im uvid u to što zabrinjava mlade i o čemu aktivno razmišljaju. Tako je inflacija jedan od gorućih problema, koji je pogodio sve dobne skupine. Knežević ističe da je u tom kontekstu studentima svakako značajna mogućnost ostvarivanja smještaja u studentskom domu i mjesečne stipendije koje mogu ostvariti.

mladi depresija anksioznost ilustracija
LIZZA SUMMER/PEXELS

U okviru projekta Erasmus+ "Mladi, kako ste?" PRONI Centar za socijalno podučavanje proveo je istraživanje koje je pokazalo kako se velik broj mladih bori s izazovima vezanim uz mentalno zdravlje. Tome pridonosi i već spomenuta usamljenost. Znatan broj mladih istaknuo je kako se vrlo često osjeća bezvoljno, a velik broj njih i anksiozno. U istraživanju su mladi naveli i kako smatraju da bi psihološka pomoć trebala biti dostupnija većem broju mladih – dugačke su liste čekanja za pojedine tretmane kod psihologa u državnim ustanovama, a znatan broj mladih ne može si priuštiti privatnog psihologa ili psihoterapeuta.

- Ono što mi svakako primjećujemo u svakodnevnom radu s mladima jest i njihov manjak socijalnih vještina. Upravo u tu svrhu već niz godina provodimo i program Mala škola životnih vještina. Program se odvija pet dana, a pruža mladima priliku za učenje na zabavan način s pomoću vježbi i grupnog rada. U sklopu Male škole mladi imaju prilike naučiti kako uspješnije komunicirati i rješavati sukobe, kako bolje raditi u timu te kako biti proaktivniji u svom životu - rekla je Maja Knežević.

tuga depresija
PEXELS

Nedostaje građanski odgoj

Dodala je da su u tijeku prijave za još jednu Malu školu, koja se ove godine održava od 1. do 5. rujna u Info centru za mlade Osijek (Kralja Zvonimira 15). Zainteresirani mladi mogu se prijaviti online-prijavnicom na mrežnoj stranici i na Instagram profilu Info-centra za mlade Osijek.

Za mlade iznad 25 godina svakako je važan i problem financijske ovisnosti o roditeljima, odnosno nemogućnost kupnje vlastite nekretnine kako bi se osamostalili.

Kad je riječ o aktivnom sudjelovanju mladih u procesima donošenja odluka, tu bi situacija, ističe Knežević, mogla biti mnogo bolja. Tomu pridonosi i činjenica kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja ne provodi sustavno građanski odgoj u školama. 

MLADI NEMAJU ODGOJ ZA AKTIVIZAM

Pojedine osnovne i srednje škole imaju ustrojene volonterske klubove, te tako potiču aktivno sudjelovanje mladih, no nisu svi mladi obuhvaćeni tim aktivnostima te bih rekla kako nemaju naviku “odgoja za aktivizam”, govori Knežević. Dodaje da svakako postoji dio mladih koji su aktivni i žele pridonijeti društvenim promjenama, volontiranjem, aktivističkim djelovanjem, uključivanjem u savjete mladih i vijeća učenika te uključivanjem u rad stanaka. Obično potrebu za uključivanjem i doprinosom promjenama osjete pri kraju srednje škole.