Odlazak na godišnji odmor za mnoge je nezamisliv bez dobre knjige. Potvrđuju to u ovo vrijeme uvelike ispražnjene police Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, kamo smo se zaputili kako bismo od djelatnika knjižnice doznali koje knjige Osječanke i Osječani najčešće čitaju u ljetnim mjesecima.

Dajte mi nešto lagano...

Već je pogled na police gdje se inače nalaze krimići, ljubići i drugi pitki hitovi nudio odgovor, no mi smo željeli ipak nešto dublje zaroniti u čitateljske navike naših sugrađana, a one su uistinu raznolike. Uz očekivanu pomamu za već spomenutim žanrovima, ima i onih koji se ni na plaži ne odriču težeg štiva, klasika svjetske književnosti, no o tome malo poslije. Najprije ćemo, za one koji možda još nisu upoznati s režimom rada knjižnice, a tek se planiraju naoružati naslovima za godišnji odmor, otkriti neke detalje koji bi ih mogli zanimati.

Središnja knjižnica na Europskoj aveniji, koju smo mi posjetili ovom prigodom, ponedjeljkom i utorkom radi od 12 do 19, srijedom, četvrtkom i petkom od 7 do 13 sati, a ogranci rade u naizmjeničnim tjednim smjenama prijepodne/poslijepodne.

“Zbog toga je fluktuacija korisnika puno veća nego inače. Sve što inače odradimo kroz cijeli dan, sada radimo u pola dana. Više se obnavljaju članarine i više se knjiga posuđuje, jer se odlazi na godišnje odmore. Članovi, vjerojatno, nastoje nadoknaditi sve što tijekom godine nisu stigli pročitati, pa posuđuju i po 10, čak i 15 knjiga. Koliko ih uistinu pročitaju, u to ne mogu ulaziti, no u ovo vrijeme vole posuditi puno knjiga", otkriva nam knjižničar Dino Radmilović, kojeg smo upitali kakve knjige tijekom ljeta najčešće posuđuju korisnici GISKO-a.

“Ljeto zove na nešto lakšu literaturu, pa su ljubavni romani i krimići broj jedan. Oni su trenutno ispražnjeni s polica. Usto, standardno se čita i sve drugo. U posljednje se vrijeme sve više traže stripovi. I osobno ih rado čitam. Od književnih je hitova standardno popularno Sedam sestara Lucinde Riley, zatim Matija Drage Hedla, koji je hit broj jedan kod nas u knjižnici i nemoguće je uhvatiti slobodan primjerak. Mislim da trenutno u gradu nema traženije knjige! Traženi su i romani Ivane Šojat. Korisnici vole čitati naše, osječke autore", otkrio nam je Radmilović.

Zbog činjenice da ljudi u ovo vrijeme vole posuditi veći broj naslova, u GISKO-u su povećali broj primjeraka koji se može posuditi, pa se tako na osnovnu iskaznicu može posuditi čak 10 knjiga, a na obiteljsku 15.

“I ljudi to dobrano koriste, police su nam baš lijepo prazne, što nas uvijek veseli. Rok povrata građe je dva tjedna, a može se produžiti dvaput po dva tjedna", dodaje Radmilović.

Pitamo ga što sam trenutno čita.

“Trenutno sam u fazi stripova, pa bih preporučio Cestu Manua Larceneta, napravljenu prema istoimenom romanu Cormaca McCarthyja. Stip je napravljen fantastično! Od knjiga bih preporučio već spomenutog Matiju Drage Hedla, s razlogom vrlo traženu. Uvijek volim i suvremene Francuze, koji su mi fantastični, od Beigbedera do Houellebecqa. Volim preporučiti i Osam planina Paola Cognettija, meni jednu od dražih knjiga posljednjih nekoliko godina", upoznaje nas sa svojim preferencijama GISKO-ov knjižničar.

Preporuke Najčitatelja

U knjižnici susrećemo i jedno poznato lice, Darka Micka, umirovljenika i velikog ljubitelja knjige i stripa, koji je prošle godine u veljači, s pročitanih 170 naslova, proglašen Najčitateljem Posudbenog odjela za odrasle Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u 2023. godini. Naravno da ovaj susret nije mogao proći bez zamolbe da nam otkrije što trenutno čita i preporučuje.

“Posljednje sam čitao jednu laganu sportsku priča - knjigu Air Davida Halberstama o legendarnom košarkašu Michaelu Jordanu. Toliko mi se svidjela da sam ju nakon posudbe i kupio. Vrhunski odrađena biografija! Prati događaje u Jordanovu životu, govori o odnosima unutar Chicago Bullsa. Puno je tu intriga, pozadinskih stvari o kojima se ne zna puno. Čitao sam i izvrsnu knjigu o televizijskoj seriji Teorija velikog praska, koju svi volimo, a koja govori o druženju i odnosima između glumaca iza kulisa. Odlične su mi bile i biografije o grupama Led Zeppelin i ABBA", sasuo je kao iz rukava nekoliko prijedloga.

Još u povodu dodjele priznanja za Najčitatelja doznali smo kako gospodin Mick voli i klasike svjetske književnosti.

“Posudio sam prije pet godina Huxleyev roman Vrli novi svijet i nedavno sam ga uzeo ponovno, da vidim kako danas izgleda. Mogu reći da je sve bolji i bolji. Ili aktualniji, nažalost. Pitao sam se hoću li ga čitati s nekim drugim osjećajem, međutim, ne, s istim sam žarom čitao", osvrnuo se na jednog od najdražih autora, uz Murakamija i Orwella.

Čita puno, čita sve, a osobito stripove, pa je neizbježno bilo i pitanje o aktualnostima o toj umjetnosti.

“Vrhunski je strip Sergija Toppija Kolekcionar. To su vrhunski crteži i priče. Malo sam ovoga ljeta zanemario našu domaću scenu, koja je jako dobra, no nadoknadit ću to na jesen. Recimo, Marko Dješka, naš Osječanin, bio je nekada u našoj udruzi Stripos, koja se raspala, predstavio je svoj strip Crna Željka prošle godine ovdje u American Corneru. Tu je i strip Abadon varaždinskih autora Mihaela Bađuna i Denisa Vedaka. I oni su imali prezentaciju u American Corneru i doista je bilo odlično, dobar crtež i radnja", preporučuje strastveni ljubitelj stripa.

Odlazimo zatim na Odjel za rad s djecom i mladima, kod knjižničarke Melite Nađ, također pravog znalca.

“Čita se puno. Osobito skandinavski krimići poput onih Nesbøa, ali je do njih jako teško doći ljeti. Vaša kolegica s jedne lokalne televizije koja je jučer radila prilog o istoj temi zamolila me je da pronađem jednu knjigu Nesbøa. Ni jedan primjerak nismo pronašli u cijeloj knjižnici!" slikovito nam približava situaciju s ponudom i potražnjom.

Pitamo ju koji su još autori privlačni osječkim čitateljicama i čitateljima.

“Mi smo lokalpatrioti, pa se rado čitaju Drago Hedl i Ivana Šojat, a uvijek su ljeti interesantni i autori iz splitskog književnog kruga: Tomić, Ivanišević i prerano preminuli Renato Baretić. Raznoliko se čita, a kad ljudi ne dobiju ono po što ciljano dolaze, rado prihvaćaju naše sugestije", odgovara.

Ekološki romani

I one su?

“Pojavili su se izvrsni ekološki romani. Recimo, Maja Lunde, norveška autorica, napisala je izvrstan roman Povijest pčela, koji govori o tome što se događa kada zaboravimo paziti na prirodu oko sebe i da smo ovdje samo ovog trena, da nasljeđujemo nešto od generacija prije nas što trebamo ostaviti generacijama koje dolaze. Tu je i roman Bili jednom vukovi Charlotte McConaghy, izvrstan krimić. Dojmio me se i roman Ne vraćam se njemačke književnice arapskih korijena Rashe Khaya, obiteljska priča o povratku iz grada na selo. Zatim roman Otok Laure Imai Messine, Talijanke, obiteljska priča o malom japanskom otoku čija je specifičnost Muzej otkucaja srca. Moja Afrika Karen Blixen, ovaj put prevedena s danskog, za razliku od starog prijevoda s engleskog jezika još iz 80-ih godina, izvrsna je priča o suživotu čovjeka i prirode u Keniji", samo su neke od preporuka koje je s nama nesebično podijelila Melita Nađ.