
Novi kućni red i susjedi iz pakla: Kako se riješiti smrada i buke?
Nekoliko je mogućnosti u upravljanju zgradom, no rezultat je upitan
O suživotu sa susjedima iz pakla u višestambenim zgradama svako malo izvještavamo na našim stranicama. Razlog je jasan - polovina Osijeka živi u stanovima, a polovina pak toga broja u velikim stambenim zgradama.
Svatko je, bilo da je riječ o obiteljskoj kući bilo o stanu, zatvoren u svoja četiri zida, unutar kojih živi prema svojim životnim navikama. Neki uživaju u suživotu s kućnim ljubimcima, nekima stan služi kao skladište, neki su (pre)bučni, neki na opću higijenu ne polažu onoliko koliko bi se u današnje vrijeme opravdano moglo očekivati, neki su, jednostavno, bezobzirni... No dok život u kućama nudi određenu komociju izolacije, u zgradama je posve drukčije, katkad se s prvim susjedima, premda nevoljko, dijele njihove (loše) navike. Negdje se takvi susjedski odnosi šutke podnose, negdje izbijaju burne svađe, ali suživot ide dalje. Podsjetimo, prostor iza ulaznih vrata stana privatno je vlasništvo, ali nitko nema pravo zagorčavati život susjedima.
Hoće li novo zakonsko rješenje o upravljanju i održavanju zgrada, koje je stupilo na snagu početkom godine, te Pravilnik o kućnom redu u zgradama (od lipnja) donijeti mehanizme koji bi pomogli riješiti navedene situacije?
Nažalost, baš i ne. Odnosno trebat će bar dvije-tri godine dok se ne pokrenu mehanizmi "represije" koje će ponuditi novi Kućni red - postoji mogućnost da suvlasnici protiv nesavjesnih susjeda donesu odluku o naplati naknade zbog nepoštovanja Kućnog reda.
- Prvi je potez sklapanje međusuvlasničkog ugovora, kojim je moguće propisati obvezu plaćanja naknade za povrede Kućnog reda. Upravitelj zgrade takvom će suvlasniku prvo u razdoblju od dvije godine uputiti tri opomene, a tek uz tu treću (i svaku sljedeću) opomenu izdati odluku o naknadi za nepridržavanje Kućnog reda. Odluku o naplati naknade provodi upravitelj zgrade na temelju odluke natpolovične većine suvlasnika - objašnjava Krešimir Novoselić, direktor Zavoda za stanovanje Osijek.
U Pravilniku stoji kako se naknada može propisati u međuvlasničkom ugovoru u rasponu od 50 do 500 eura. Suvlasnik je tu naknadu dužan uplatiti na račun pričuve. To je i jedan od razloga zašto će svaka zgrada dobiti svoj OIB i tako postati porezni obveznik.
No u teoriji, ako susjedu iz pakla odredite kaznu i on je plati, to ne znači da će se automatski odreći svojih navika.
- S druge strane, nije predviđeno da se takvom susjedu u nastavku svako malo određuje naknada, odnosno zaštićen je od mogućeg namjernog šikaniranja - kaže Novoselić. Ipak, možda sve navedeno natjera neželjenog susjeda na promjenu adrese stanovanja.
Druga mogućnost, koja je susjedima, istina, i do sada bila na raspolaganju jest podizanje privatne tužbe, dakle građanska parnica. U praksi se to i događa, ali i to uzima vremena (živaca i novca), a u konačnci ni to ne mora uroditi plodom.
Treća je mogućnost, ako se pokaže kako iz susjedova stana dolaze tzv. nedopuštene emisije (jedna od njih je i smrad), da se može posumnjati na javnozdravstveni problem - mogući izvor zaraze, te se može zatražiti postupanje, odnosno izlazak određenih inspekcijskih službi. No to košta, odnosno ako se ne utvrdi potencijalna opasnost, troškove izlaska i uzorkovanja snose suvlasnici.
Na kraju, postoji još jedna, posljednja, ali vrlo ekstremna mogućnost. Ta je da suvlasnici zbog kontinuiranog opstruiranja kvalitete života sudski zatraže postupak izvlašćivanja takvog vlasnika iz suvlasničke zajednice. Na taj se način stan može prodati na javnoj dražbi, a nakon prodaje taj suvlasnik (ni članovi njegova kućanstva) ne može nastaviti stanovati u zgradi. No ni to nije nova mogućnost, a iz odvjetničkih redova stiže potvrda kako je to praksa za kojom se gotovo nikada ne poseže.