Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2024. godinu. Ljetopis sadržava podatke poput broja odlazaka kod liječnika, stomatologa, podataka o hitnoj medicinskoj skrbi, zabilježenim bolestima i slično. Osim što nudi podatke na razini cijele Hrvatske, za mnoge kategorije postoji podjela po županijama.

Provjerili smo kako stoji Osječko-baranjska županija, posebice vezano uz dentalnu medicinu. Tako ljetopis HZJZ-a pokazuje da u Hrvatskoj postoji 2057 ordinacija dentalne medicine, od čega je 128 u OBŽ. Osiguranika je na razini Hrvatske 3.504.761, od čega je njih 1.370.104 otišlo zubaru. Kad je riječ o OBŽ, 229.884 je osiguranika, a od toga je 93.363 njih tijekom prošle godine posjetilo svog zubara. Od toga su 32.589 puta vađeni zubi, napravljeno je 8.508 proteza, 98.694 puta liječeno je meko tkivo, a 123.926 zuba je plombirano. Za usporedbu, u cijeloj Hrvatskoj izvađeno je 361.434 zuba. Najčešće utvrđena bolest ili stanje u djelatnosti dentalne medicine prošle godine u Hrvatskoj bio je zubni karijes. Zabilježeno ih je 705.186.

Preskače se preventiva

Za mišljenje o ovakvim poprilično poraznim podacima upitali smo doc. dr. sc. prim. Miroslava Sikoru, dr. med. dent., spec. oralne patologije te predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske komore dentalne medicine. On navodi kako gotovo svaka peta bolest koja opterećuje čovječanstvo danas potječe iz usne šupljine. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već godinama upozorava da nema općeg zdravlja bez oralnog zdravlja.

"Kad na tu tvrdnju projiciramo službene podatke HZJZ-a za Osječko-baranjsku županiju za 2024. jasno je da kod nas još ima puno posla. Tek je 40,6 posto osiguranika barem jednom posjetilo stomatologa u protekloj godini. Na razini cijele Hrvatske omjer je nešto viši, oko 44 posto, dok prosjek Europske unije prelazi 55 posto. U državama s najboljim preventivnim programima, poput Nizozemske i Danske, godišnji posjet stomatologu obavi više od 70 posto građana", kazao je Sikora, dodajući da praksa pokazuje da upravo oni koji preskaču preventivu kasnije završe u hitnim, radikalnim zahvatima.

Kad pacijenti i dođu, često to bude u "zadnji čas". U OBŽ se izvadi devet posto svih zuba u Hrvata, što je velik postotak, uzimajući u obzir da stanovništvo županije čini samo šest posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Sikora pojašnjava da je stopa vađenja zubi 55 posto viša od nacionalnog prosjeka i višestruko viša od standarda u visokorazvijenim zemljama, gdje se ekstrakcijama pristupa tek kada su sve druge metode iscrpljene.

Plombiralo se 123.926 zuba, pa tako omjer restauracija i vađenja iznosi 3,8:1. Za usporedbu, isti se omjer u zapadnoj Europi kreće između 5:1 i 7:1. "To nedvojbeno govori da mi još uvijek češće vadimo nego što spašavamo zube. Ako svemu dodamo 8508 izrađenih proteza, slika postaje jasna - gubitak zuba i dalje je dominantan problem starije populacije, a implantološka rješenja, premda dostupna, zasad ostaju rezervirana ponajprije za privatni sektor", ustvrdio je Sikora.

Zubni karijes glavni problem

Na razini cijele Hrvatske najveći je problem dentalne medicine zubni karijes. U svjetskim razmjerima on pogađa oko 2,5 milijardi ljudi i uvjerljivo je najraširenija zarazna bolest. Sikora tvrdi kako iskustvo iz ordinacije uistinu potvrđuje da je karijes daleko najčešći razlog dolaska, osobite kod djece i mlađih odraslih. Kod starijih građana županije najčešći su pak razlog dolaska problemi sa sluznicom, poput upala nepca ispod proteze, lihenom planusom ili kandidijazom. Sve se navedeno ubraja u liječenje mekog tkiva, kojih je zahvata u OBŽ 2024. godine bilo gotovo stotinu tisuća.

Sikora ističe kako valja reći da navedene brojke imaju svoja ograničena. Naime, HZJZ-ovi ljetopisi koriste baze podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a one se temelje na šiframa postupaka koje ne prate dovoljno brzo suvremene trendove u dentalnoj medicini. Privatni, samoplatnički zahvati, primjerice implantati ili estetska stomatologija, ne prikazuju se u ovim izvješćima. Također, šifrarnik ne bilježi neke od ključnih modernih i preventivnih intervencija, poput digitalnog skeniranja, zbog čega stvarni obujam preventivnog rada ostaje nepoznat. No, i uz te metodološke zadrške, Sikora naglašava da ključna poruka ostaje ista - premalo je redovitih pregleda i previše radikalnih zahvata.

Smatra da se razlozi za to djelomično kriju i u socioekonomskim razlikama unutar same županije. "Ruralne općine u Baranji ili na području Đakovštine pokazat će veći udio ekstrakcija i manji udio restauracija nego urbani Osijek, dijelom zbog prijevoza i lista čekanja, a dijelom zbog kulturoloških navika. Drugi je razlog percepcija da 'zub ne boli-dok ne zaboli', koja se, nažalost, i dalje prenosi s naraštaja na naraštaj. Treći je manjak sustava podsjetnika. HZZO pacijenta neće pozvati na redoviti kontrolni pregled, to prepuštamo samoj svijesti građana ili dobroj volji ordinacije, a još uvijek nema penalizacije vlastite nebrige za oralno zdravlje i neodlaska na redovite kontrole."

Ipak, Hrvatska po omjeru stomatologa i stanovnika stoji sasvim dobro. Po broju doktora dentalne medicine na 10.000 stanovnika peti smo u svijetu s njih 13,5, dok prvo mjesto zauzima Švedska sa 17,7. U županiji djeluje 14 doktora dentalne medicine na 10.000 stanovnika, što pokazuje da je OBŽ iznad hrvatskog prosjeka. "Ljudi, dakle, postoje. Ono što nedostaje jest organizirani podsjetnik i 'meki pritisak' da se stomatolog posjeti prije nego što problem izmakne kontroli", govori Sikora.

Moguća rješenja

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske komore dentalne medicine pita se kako to promijeniti. Ističe da kao struka predlažu nekoliko konkretnih koraka. Prvi prijedlog jest da županija uvede sustav SMS ili e-mail podsjetnika za najrizičnije skupine poput dijabetičara ili starijih od 65 godina kako bi se osigurala barem jedna godišnja kontrola. Drugi je prijedlog ojačati mobilne gerontostomatološke timove za domove umirovljenika i teško pokretne pacijente jer upravo oni najčešće zapnu u spirali slabije oralne higijene i uznapredovalih infekcija. Kao treći prijedlog Sikora navodi modernizaciju HZZO-ovog šifrarnika tako da on obuhvati preventivne i digitalne postupke jer "statistika mora mjeriti ono što želimo poboljšati".

I naposljetku, javnozdravstvene kampanje o šećeru, pušenju i važnosti fluora moraju biti kontinuirane, ne tek povremeni bljeskovi. "A ono što posebno i osobno naglašavam već godinama, nužno je vratiti pranje zuba u naše vrtiće, jer se tamo stječu i formiraju zdrave navike za cijeli život."

Za kraj ističe kako moramo, ako želimo dosegnuti europske ciljeve do 2030., s današnjih 40 posto godišnjih pregleda doći barem na 60 posto, a omjer plombiranja i vađenja podići iznad 5:1. "To možemo postići jedino kombinacijom javnozdravstvenih kampanja, sustava podsjetnika i prilagodbe modela financiranja."

"Kad bismo uspjeli, ne bismo samo smanjili broj izvađenih zuba i izdanih proteza, poboljšali bismo i opće zdravlje naših sugrađana, dali im kvalitetniji život i, dugoročno, uštedjeli zdravstvenom sustavu značajna sredstva", zaključuje Sikora te dodaje kako WHO opetovano podsjeća da se opće zdravlje gradi na zdravlju usta, a mi u OBŽ moramo taj slogan pretvoriti u stvarnost.