Tijekom 2023. godine proizvodnja energije iz obnovljivih izvora imala je udio od rekordnih 45,3 posto u brutopotrošnji električne energije u Europskoj uniji (EU), a rast u odnosu prema 2022. godini bio je 4,1 postotni bod. Riječ je o najvećem godišnjem rastu udjela obnovljivih izvora u potrošnji struje otkako je 2004. počelo vođenje tih podataka, podatci su koje je objavio Eurostat.

Manji utjecaj na okoliš i društvo

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje u Hrvatskoj u 2022. godini iznosio je 55,5 posto, što nas svrstava u sam vrh članica Europske unije po korištenju zelene energije u proizvodnji struje. Prosjek je cijele Unije iznosio 41,2 posto, a od Hrvatske su veći udio obnovljivih izvora energije u zadovoljavanju potreba za strujom imale samo Švedska (83,3 %), Danska (77,2 %), Austrija (74,7 %) i Portugal (61 %), podatci su istog izvora.

Obnovljivi su izvori energije vjetar, Sunčeva energija, vodna i plimna snaga te geotermalna energija i biomasa. Viši udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji omogućava smanjenje proizvodnje stakleničkih plinova, ali i manju ovisnost o uvezenoj električnoj energiji.

Ti su resursi - poput Sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, plime i oseke, valova, biomase i toplinske energije pohranjene u Zemljinoj kori - dostupni, u jednom ili drugom obliku, diljem svijeta. Ti izvori energije nisu samo obnovljivi i neiscrpni nego i emitiraju manje stakleničkih plinova te mogu smanjiti utjecaj na okoliš i društvo.

Obnovljivi izvori energije i topline mogu se koristiti u svim sektorima: zgradarstvu, industriji, poljoprivredi i prometu. Prema sektoru potražnje, udio se obnovljivih izvora energije u ukupnoj konačnoj potrošnji energije kretao od čak 16,8 % u industriji do samo 3,9 % u prometu u 2021. (najnoviji dostupni podatci). Te razlike odražavaju ne samo različite karakteristike sektora nego i nedostatak integriranih politika usmjerenih na povećanje udjela obnovljive energije unutar sektora i među njima.

Izvori energije koji trenutno pokreću naša gospodarstva i društva u najvećoj su mjeri fosilna goriva, odnosno nafta, ugljen i plin. Ti se izvori goriva ne mogu obnoviti tako brzo kao što ih sagorijevamo, a njihova ekstrakcija i proizvodnja emitiraju stakleničke plinove koji zagrijavaju planet i stvaraju onečišćenje koje ugrožava ljudsko zdravlje.

Cilj - klimatski neutralno poslovanje

Kada je riječ o smanjenju onečišćenja, osim korištenjem obnovljivih izvora energije u tom se smjeru može djelovati i elektifikacijom voznog parka, osobito kada govorimo o velikim tvrtkama.

Jedan od dobrih primjera je Hrvatska pošta, koja za dostavu koristi 423 električna vozila, koja čine najveći zeleni vozni park u Hrvatskoj, a iz te tvrtke ističu kako je klimatski neutralno poslovanje njihov glavni dugoročni cilj. Kako bi ga ostvarili, uvode zeleno poslovanje u sve segmente svojeg djelovanja. Zahvaljujući novim električnim vozilima Hrvatska pošta ove će godine smanjiti emisije CO2 za više od 1300 tona, a usto razvija i vlastitu mrežu punionica za električna vozila u sklopu sortirnih i dostavnih centara te poslovnih objekata. Dosad je postavljeno više od 60 punionica, a do kraja godine bit će ih više od 80. Punionice će se nalaziti u 18 gradova, od Osijeka do Dubrovnika, čime će se osigurati preduvjeti za širenje flote električnih vozila diljem Hrvatske.n