Procjenjuje se da oko 1,6 milijardi ljudi širom svijeta ima problema sa štitnjačom, a od bolesti štitnjače liječi ih se između 250 i 300 milijuna ljudi. Kada je riječ o Hrvatskoj, u posljednje vrijeme bilježi se porast incidencije, i to kod mlađe populacije, a češće, i to do osam puta u odnosu na muškarce, oboljevaju žene, rekao je u subotu prilikom obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o bolestima štitnjače dekan Medicijnskog faulteta Osijek, prof. dr. sc. Ivica Mihaljević, dr. med.

Svjetski dan svjesnosti o bolestima štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja, s ciljem podizanja društvene svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na pravovremenu dijagnostiku, liječenje i prevenciju, a u sklopu obilježavanja navedenog dana, Medicinski fakultet Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Osijek, Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatska udruga za bolesti štitnjače organizirali su na osječkom Trgu Ante Starčevića javnozdravstvenu akciju kako bi educirati građane Osijeka o bolestima štitnjače.

Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u endokrinološkim bolestima (iza šećerne bolesti). Hrvatska je danas na visokom mjestu po učestalosti karcinoma štitnjače, ali je smrtnost od karcinoma štitnjače u Hrvatskoj među najnižima u svijetu. Prema posljednjim podacima Registra za rak u 2022. godini oboljelo je 759 osoba, od kojih 574 žene i 185 muškaraca. Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, u OBŽ-u iste godine od raka štitnjače oboljele su 44 osobe, od kojih 31 žena i 13 muškaraca.

"U kliničkom zavodu kroz ambulantni trakt, kroz polikliniku, kabinete za ultrazvuk i dnevnu bolnicu mjesečno pregledamo 2.300 do 2.500 osoba, što je broj koji upućuje na javnozdravstveni problem", istaknuo je Mihaljević.

Javnozdravstvenu akciju na štandu na Trgu Ante starčevića provodili su liječnici specijalisti nuklearne medicine i medicinske sestre Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja KBC-a Osijek, kao i studenti Medicinskog fakulteta Osijek.

"Kada govorimo o bolestima štitnjače treba imati na umu da je riječ o oboljenjima koja često prolaze ispod radara, odnosno dosta se kasno otkrivaju, jer ljudi ne pomišljaju kako bi simptomi koje osjećaju mogli imati veze s bolestima štitnjače, a najčešći simptomi su umor, poremećaji metabolizma, sna, prehrane itd., stoga je važno imati svijest o tome, jer rano otrkivanje bolesti štitnjače ključno je za što uspješnije liječenje", rekao je Luka Medić, student šeste godine Medicinskog fakulteta Osijek.

Ovoj javnozdravstvenoj akciji prisustvovao je i zamjenik gradonačelnika Dragan Vulin koji je čestitao svima koji se bave prevencijom ne samo ove, nego i drugih bolesti.

"Da samo jedan čovjek osvijesti da ima simptome određene bolesti i prepozna ih na vijeme, ovakve akcije već su postigle ogroman uspjeh", rekao je Vulin.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Jod je sastavni dio hormona štitnjače, unosi se hranom (jodirana sol, morski plodovi, mliječni proizvodi). Umor, porast ili nagli gubitak tjelesne mase, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. I. Alilović