Dragi osmaši, zamislite svijet u kojem praktički svatko može reći što god poželi, gdje se informacije šire gotovo brzinom svjetlosti, a svaka vaša objava može postati viralna. Zamislili ste? Zasigurno vam nije uopće bilo teško jer upravo u takvom svijetu živite – digitalnom, povezanom i medijski preplavljenom. Medijska pismenost više nije samo korisna vještina, već osnovni alat za snalaženje u svakodnevici. Kako ćete razlikovati istinu od laži, zaštititi sebe i druge i (p)ostati odgovorni građani suvremenog digitalnog društva? Pa krenimo redom.

Što je medijska pismenost?

Danas često možete čuti ovaj izraz, ali možda vam nije jasno što on točno znači i obuhvaća. Medijska pismenost podrazumijeva sposobnost razumijevanja, analiziranja, vrednovanja, stvaranja i odašiljanja medijskih poruka u raznim oblicima – od vijesti i filmova do objava na društvenim mrežama i videoigara. Ukratko, to može biti vaša “supermoć” za kritičko razmišljanje o svemu što vidite, čujete ili pročitate u medijima. Kao što ste u osnovnoj školi učili čitati i pisati, što se naziva temeljnom ili primarnom pismenosti, sada trebate naučiti “čitati” i “pisati” u medijskom svijetu. Bez medijskoga opismenjavanja svi lako možemo postati žrtve manipulacije, lažnih vijesti (sigurno ste čuli za ovaj izraz ili bar za izvorni – fake news) ili čak elektroničkog nasilja. Ona vas štiti od mnogih negativnih pojava u medijima, od kojih ćemo se ovdje osvrnuti samo na neke, možda i najproblematičnije i najopasnije.

Opasnosti koje vrebaju

GOVOR MRŽNJE, VRIJEĐANJE I DISKRIMINACIJA - Internet i društvene mreže omogućili su svima da izraze svoje mišljenje, ali i da šire govor mržnje (hate speech) – poruke koje vrijeđaju, omalovažavaju ili potiču nesnošljivost prema drugima zbog njihove rase, vjere, spola ili bilo koje druge osobine. Takvo ponašanje nije samo neetično već je i zakonom zabranjeno. Nažalost, anonimnost interneta često potiče ljude na agresivnost koju ne bi pokazali uživo. Vjerujem kako znate da postoje tzv. hejteri, ali ovo može biti i mnogo, mnogo gore od toga.

DEZINFORMACIJE I LAŽNE VIJESTI - Jeste li ikada pročitali “bombastičnu” vijest ili naslov koji su se poslije pokazali djelomično ili potpuno netočni? Lažne se vijesti i dezinformacije proizvode i šire najčešće kako bi zavarale, manipulirale ili ostvarile profit. One mogu izgledati uvjerljivo, koristiti “stručne” izvore, pa čak i fotografije i videosnimke koje su računalno generirane ili izvučene iz konteksta. Prepoznati ih možete tako što provjeravate izvor, tražite više izvora i pitate se, primjerice: “Tko može imati koristi od toga da ja povjerujem u ovu informaciju?”

ELEKTRONIČKO ZLOSTAVLJANJE (CYBERBULLYING) - Elektroničko zlostavljanje je svako namjerno, ponavljano i agresivno ponašanje preko interneta ili mobitela, odnosno pametnog telefona, s ciljem da se nekoga povrijedi, ponizi ili zastraši. Zlostavljači često misle da su zaštićeni iza ekrana, ali posljedice za žrtve mogu biti ozbiljne i dugotrajne. Nikada ne sudjelujte u širenju uvreda, glasina ili ponižavanja drugih – ni online ni offline.

GUBITAK PRIVATNOSTI - Svaka objava, fotografija ili komentar na internetu mogu ostati zauvijek dostupni. Dijeljenje osobnih podataka (adresa, škola, broj telefona) ili privatnih fotografija mogu vas izložiti krađi identiteta, prijevarama ili drugim opasnostima. Zapamtite: internet pamti sve, čak i ono što ste mislili da ste izbrisali.

Dvosjekli mač

Društvene mreže izvrstan su alat za povezivanje, izražavanje i učenje, ali nose i rizike. Prije nego što nešto objavite, dvaput razmislite – kako će to netko drugi shvatiti? Može li vas netko pogrešno protumačiti ili iskoristiti vašu objavu protiv vas? Čak i ako imate privatne postavke, netko može napraviti snimku zaslona i podijeliti vašu objavu dalje.

Budite oprezni s prihvaćanjem novih prijatelja – neka to budu osobe koje poznajete iz stvarnog života. Nikada se nemojte sastajati s osobama koje ste upoznali samo online bez znanja roditelja. Ako primijetite neprimjerene sadržaje, prijavite ih – to možete učiniti anonimno, a moderatori ili administratori će ih ukloniti.

Savjeti za buduće srednjoškolce

l Razmišljajte prije svake objave. Zapitajte se kako bi to moglo utjecati na vas i druge.

l Ne dijelite osobne podatke s nepoznatima i ne prihvaćajte prijateljstva od osoba koje ne poznajete uživo.

l Prepoznajte i prijavite govor mržnje, vrijeđanje ili bilo kakvo elektroničko nasilje.

l Provjeravajte izvore informacija i ne vjerujte svemu što pročitate na internetu.

l Ako naiđete na nešto što vas uznemiri ili zbuni, obratite se roditeljima, nastavnicima ili drugoj odrasloj osobi kojoj vjerujete.

l Uživajte u medijima, ali ih koristite odgovorno i s mjerom. I zapamtite – vaša sigurnost i dobrobit uvijek su na prvom mjestu!

Kritičko razmišljanje znači postavljati pitanja, tražiti dokaze, uspoređivati izvore i ne prihvaćati informacije zdravo za gotovo. To nije isto što i stalno kritiziranje, već sposobnost da prepoznate dobre i loše strane svakog medijskog sadržaja. Uživajte u medijima, ali budite svjesni njihovih utjecaja i namjera.

Vjerojatno ste neke od ovih savjeta, uputa i smjernica čuli ili pročitali već i ranije, no nikada nije zgorega ponoviti nešto korisno. Osobito jer medijska pismenost nije samo školska lekcija ili puki, danas često korišten pojam – to je važna vještina za cijeli život. Ako ju kvalitetno razvijete, bit ćete mnogo spremniji za sve izazove digitalnog doba. Stoga, ako već niste – krenite! 

PIXABAY