Dijana Salaj
Dijana Salaj: Nekada sam imala tlak 270/170, pila punu šaku lijekova i dobila moždani. Danas posve druga priča
KBC Osijek pridružio se hrvatskim bolnicama u kojima se primjenjuje renalna denervacija - minimalna invazivna metoda liječenja pacijenata s tvrdokornom hipertenzijom
Imala sam tlak 270/170! Znam da zvuči nemoguće, ali, vjerujte, nije do neispravnog tlakomjera, doista je znao biti tako visok ratnih 90-ih godina, kada sam, u svojim ranim 20-ima, postala, kako se to kaže, tlakaš. Zanimljivo je da za vrijeme trudnoće, kada ih mnoge žene imaju, ja nisam imala problema s visokim tlakom. Moji su problemi počeli nakon što sam rodila svog sina. Njemu je danas 40 godina, što će reći da približno toliko traje i moja hipertenzija - otvoreno govori Dijana Salaj, 60-godišnja administrativna djelatnica iz Osijeka.
U četrdesetoj joj se godini dogodilo ono od čega strahuju mnogi hipertoničari - doživjela je moždani udar.
Kad lijekovi ne pomažu
- Dvadeset sedam dana ležala sam na B-odjelu Klinike za neurologiju, ishod liječenja bio je neizvjestan. Ipak, preživjela sam, odbacila potom cigarete i nastavila piti bezbroj lijekova, od kojih sam neke naručivala i izvana. Cijelo to vrijeme, osim kada sam imala moždani, nisam bila po bolovanjima, jer volim svoj posao i još se nisam odlučila za mirovinu, iako za nju imam uvjete. Evo, u ponedjeljak sam počela raditi nakon dva tjedna bolovanja zbog medicinske procedure koja je razlog ovog našeg razgovora - kaže Dijana.
Naime, na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek prije dva tjedna prvi je put izvedena renalna denervacija, i to na dva pacijenta, a jedan je od njih bila Dijana Salaj. Riječ je o minimalno invazivnoj metodi liječenja pacijenata s rezistentnom hipertenzijom, tj. pacijenata kod kojih krvni tlak ostaje povišen unatoč uzimanju najmanje tri antihipertenziva različitih klasa, u maksimalno toleriranim dozama.
- Pila sam 12 tableta dnevno, i to bez onih za dijabetes, od kojeg sam s vremenom oboljela, kao i od povišenog očnog tlaka. Moja nefrologinja, doc. dr. sc. Dubravka Mihaljević jako se dobro brine o meni, pa mi je već ranije bila preporučila da razmislim o renalnoj denervaciji. Inače, još 2005. širili su mi arteriju prema bubregu. Zbog renalne denervacije trebala sam na liječenje u Zagreb, ali sam u posljednji tren odustala. Sada kada se taj postupak počeo obavljati i u KBC-u Osijek, dr. Mihaljević preložila mi je da se odvažim. Poslušala sam ju i drago mi je zbog toga. Sada pijem samo četiri tablete! Dana 15. travnja izišla sam iz bolnice, samo dan nakon navedenog postupka, a sedam dana kasnije otišla sam vaditi krv u bolnicu pješice s Juga 1. Dobro se osjećam, muž i sin bili su mi oslonac u oporavku, mogla sam brzo početi i raditi. Znate li koliki mi je ovih dana tlak? 140/90, 140/80, neko jutro 119/80 - oduševljena je Dijana, zahvalna dr. Mihaljević na dugogodišnjoj brizi za njezinu zdravstvenu dobrobit, kao i cijeloj medicinskoj ekipi koja je sudjelovala u postupku renalne denervacije.
Intervencijska radiologija
- Renalna denervacija jedan je od brojnih postupaka iz domene intervencijske radiologije. Kao i u većine drugih procedura, koristimo rendgenske zrake i kontrastno sredstvo kako bismo vizualizirali krvne žile i materijal s kojim radimo. Postupak započinje ubodom arterije, najčešće u preponi, u koju postavljamo cjevčicu promjera oko 2,5 mm. S pomoću posebnih katetera i žica ulazimo u arteriju koja krvlju opskrbljuje bubreg. Potom preko žice u ogranak te arterije postavljamo posebni kateter koji na sebi ima sitne elektrode. Aktivacijom tih elektroda s pomoću generatora radiofrekventne energije dolazi do zagrijavanja masnog tkiva u stijenci arterije, gdje se nalaze živčani završeci te njihove deaktivacije, što pridonosi sniženju krvnog tlaka. Računalo u sklopu generatora pritom prikazuje količinu isporučene energije te se automatski blokira kako ne bi došlo do pregrijavanja. Kada završimo s ablacijom jednog ogranka arterije, s pomoću žice ulazimo u sljedeći ogranak, a potom i u ogranke arterije za drugi bubreg - pojašnjava proceduru doc. dr. sc. Tajana Turk, dr. med., intervencijska radiologinja.
Trajanje je procedure, dodaje, prosječno sat i pol vremena, što ovisi o anatomiji krvnih žila i broju arterijskih ogranaka koje je potrebno tretirati. Tijekom postupka pacijent je ili u općoj anesteziji ili, ako ju ne može podnijeti, u dubokoj sedaciji, te ne osjeća nikakvu bol. "Nakon procedure najčešće je nužno mirovati šest sati, a pacijent se može sutradan otpustiti kući i vratiti uobičajenim aktivnostima", zaključuje doc.Turk.
Zahvat na pacijentici Dijani Salaj izveo je tim Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Osijek u kojem su, uz doc. dr. sc. Tajanu Turk, bili Mateo Grigić, dr. med., instrumentari - mag. med. teh. Edita Hunjak i Marko Dubravac, inženjeri radiologije - Dražen Čupić i Ivan Bošnjak, uz anesteziološki tim - Ivanu Oputrić, dr. med, Karla Kedačića, dr. med. te tehničare Davora Tolića i Sajmu Ajhenberger. Zahvat je izveden pod mentorstvom doc. dr. sc. Dražena Perkova, intervencijskog radiologa iz KBC-a Zagreb. Za adekvatan su probir pacijenata zaslužni liječnici Zavoda za nefrologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek - prof. dr. sc. Jerko Barbić, doc. dr. sc. Dubravka Mihaljević, doc. dr. sc. Tihana Šimundić i dr. sc. Ivana Tolj.
Smanjenje rizika
- Kliničke studije renalne denervacije pokazuju prosječno smanjenje sistoličkog tlaka za 5 - 10 mmHg (mjereno kontinuiranim uređajem za mjerenje tlaka tijekom 24 sata), a u ordinaciji i do 15 mmHg. Učinak je vidljiv unutar nekoliko tjedana i traje godinama. U brojnim je slučajevima moguće smanjiti broj antihipertenzivnih lijekova odnosno postiže se bolja optimizacija antihipertenzivne terapije. Smanjuje se i aktivnost koja je usmjerena prema jetri i endokrinim organima, čime se poboljšava metabolički profil bolesnika. Sve zajedno dovodi, dakle, do snižavanja krvnog tlaka, čime se olakšava liječenje i kontrola arterijske hipertenzije, tihog ubojice broj 1. Treba istaknuti kako je snižavanje sistoličkoga tlaka za 10 mmHg povezano s 20 % manjim rizikom od infarkta srca, a rizik od moždanog udara manji je 35 - 40 %. Uz to renalnom se denervacijom smanjuju nepovoljni metabolički poremećaji. Zbirno to znatno smanjuje ukupan rizik za infarkt srca, moždani udar ili propadanje bubrežne funkcije - naglašava prof. dr. sc. Jerko Barbić, dr. med., voditelj Zavoda za nefrologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek.
Renalna denervacija uvrštena je u sve relevantne svjetske smjernice kao komplementarna metoda liječenja svih tvrdokornih, rezistentnih oblika arterijske hipertenzije, kao i svih onih bolesnika kod kojih je arterijsku hipertenziju teško kontrolirati. Hrvatska liga za hipertenziju nedavno je objavila svoj dokument koji na vrlo precizan način upućuje liječnike kako, kada i komu raditi renalnu denervaciju kako bismo i na ovom polju bili u vrhu europske i svjetske medicine. Hrvatska liga za hipertenziju i Europski centar izvrsnosti za hipertenziju koji se nalazi u KBC-u Zagreb i vodi ga akademik Bojan Jelaković zadužen je za organiziranje odabira, pripreme i praćenja bolesnika koji su liječeni renalnom denervacijom i do sada je na taj način u Hrvatskoj liječeno više od stotinu bolesnika.
- Liječnici raznih bolnica u Hrvatskoj sudjeluju na redovitim mjesečnim indikacijskim sastancima kada se raspravlja o pojedinim bolesnicima. Liječnici KBC-a Osijek vrlo su aktivni u svim aktivnostima koje organizira Hrvatska liga za hipertenziju, pa su tako i u ovome segmentu u KBC-u Osijek nedavno učinjene prve dvije renalne denervacije prateći smjernice Hrvatske lige za hipertenziju. Osječki su nefrolozi i intervencijski radiolozi podignuli zdravstvenu skrb u Slavoniji na višu razinu, a KBC Osijek pridružio se nekolicini bolnica u Hrvatskoj u kojima se primjenjuje metoda renalne denervacije - s ponosom ističe prof. Barbić.
