U proteklih su deset mjeseci sve četiri baze Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS), smještene u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, odradile 1205 intervencija i toliko je života spašeno, rečeno je u utorak na simpoziju pod nazivom "HHMS u Slavoniji" održanom u organizaciji Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) i u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije.

Izvrsne brojke

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević podsjetila je kako je HHMS uspostavljen u cijeloj Hrvatskoj iz četiri baze vezane uz kliničke bolničke centre Osijek, Zagreb, Rijeka i Split kako bi pacijenti s određenim dijagnozama stigli što prije u odgovarajuću bolnicu.

- U proteklih smo deset mjeseci postojanja službe pokazali učinkovitost i dobru organizaciju. HHMS je obavio 1205 intervencija, što je vrlo veliki broj - ocijenila je Grba-Bujević navodeći kako se najčešće radilo o slučajevima moždanog udara, cerebralno-vaskularnog udara ili teške traume.

Ravnateljica HZHM-a također ističe kako, unatoč kratkom vremenu od uspostave prvih helikopterskih letova u Hrvatskoj, Europa već prepoznaje naš projekt.

- Pozivani smo na niz stručnih skupova na visokoj razini gdje su tražili naša iskustva jer smo mi u deset mjeseci postigli jako dobre rezultate. Cilj je ove službe što više primarnih intervencija, odnosno kada na intervenciju ide samo helikopter. Primjerice Danska, za koju se smatra da ima dobro organiziranu helikoptersku službu u EU-u, ima tri posto takvih intervencija od ukupnog broja, a mi već sada imamo šest posto. To je znak kako smo prepoznali sve što treba u toj djelatnosti napraviti - objašnjava Grba-Bujević.

Ipak, tvrdi da prostora za unaprjeđenje usluge još ima.

- Želimo da helikopter u Osijeku radi puno češće i zato smo ovdje da potaknemo sve naše djelatnike koji su završili sve edukacije. U ovih smo deset mjeseci izdali tri naputka o radu HHMS-a. Čim nam s terena kažu da bi nešto moglo drukčije, mi to primjenjujemo. Na obilježavanju 75 godina od svog prvog leta njemački je HHMS zaključio da su tek sada zadovoljni. Dakle, mi smo tek deset mjeseci u pogonu, imamo još puno vremena pred sobom, gledamo što je najbolje i u konačnici se tako ponašamo - poručuje ravnateljica HZMZ-a.

BRUNO JOBST

Na to da je 31. ožujka 2024. godine u Zavodu za hitnu medicinu OBŽ-a ustrojena Helikopterska hitna medicinska služba koja pokriva područje cijele istočne Hrvatske, odnosno pet slavonskih županija, podsjetila je Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu OBŽ-a, naglasivši kako je u tom razdoblju ostvaren 41 let.

- Jako smo zadovoljni, bolju dostupnost našim pacijentima ostvarujemo helikopterom na nekim rubnim dijelovima. U sklopu naših timova nalaze se liječnik i medicinska sestra - tehničar. Oni su posebno educirani i pripremljeni za rad u izvanrednim situacijama i skrb o pacijentu, i prilikom preuzimanja na terenu i za praćenje pacijenta tijekom leta - kaže Sabo.

Poštuju "zlatni sat"

Ističe da su dosadašnja iskustva pokazala kako osječki tim HHMS-a najčešće intervenira kada se radi o moždanim i srčanim udarima, ali bilo je i nekoliko politrauma u prometnim nesrećama.

- Poštujemo taj "zlatni sat", kada je ostvarena potreba za što bržim zbrinjavanjem pacijenata. Imali smo baš "filmsko" zbrinjavanje pacijenta kada je naš helikopter sletio na prometnicu između električnih vodova. Helikopterom smo osigurali brzu i kvalitetnu dostupnost na poseban način, da taj naš pacijent bude što žurnije zbrinut u KBC-u Osijek - zaključila je Sabo.

Specijalist hitne medicine Adis Keranović, dr. med. iz zagrebačkog tima HHMS-a, kaže kako je njihov zadatak doći što prije do pacijenta, započeti njegovo zbrinjavanje, osigurati ga tijekom transporta i predati ga bolnici.

- Akcija počinje prijemom poziva i aktivacijom helikopterske službe, pri čemu moramo znati točne koordinate mjesta na koje idemo na intervenciju i o čemu se radi, odnosno patologiju bolesti koja nas čeka. Pacijent se zbrinjava na samom terenu jer smo u helikopteru dosta ograničeni prostorno za obavljanje nekih postupaka. Mnogo toga se napravi na zemlji. Ključno je da se bolnici u koju vozimo pacijenta najavi o kakvom se pacijentu radi jer bolnica mora znati što ju čeka - pojašnjava Keranović dodajući da su uvijek nakritičnije točke polijetanje i slijetanje, jer to je trenutak kada nema komunikacije unutar helikoptera.

Jednom od najvažnijih stvari ocjenjuje komunikaciju jer postoji više vertikalnih i horizontalnih linija komunikacije, i tu je važno paziti da ne dođe do pogreške.