Europska unija razmatra sve mogućnosti za zaštitu Međunarodnog kaznenog suda (MKS) od američkih sankcija, uključujući zabranu europskim tvrtkama da ih provode, rekla je u utorak visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

"Moramo razmatrati sve opcije koje su na stolu, a to uključuje Uredbu o blokiranju", rekla je Kallas u raspravi u Europskom parlamentu o europskoj potpori MKS-u. Istaknula je da najavljene institucionalne sankcije još nisu stupile na snagu i da šestomjesečno razdoblje treba iskoristiti za pronalazak rješenja.

Riječ je o posebnoj uredbi EU-a iz 1996. godine koja zabranjuje tvrtkama, bankama i pojedincima unutar Unije poštivanje i provođenje izvanteritorijalnih sankcija trećih zemalja. Mehanizam je ranije korišten kao odgovor na američke sankcije protiv Irana, Kube i Libije.

Dodala je da se taj instrument mora primijeniti na odgovarajući način kako bi se postigao željeni učinak te da EU razgovara s američkim partnerima i drugim državama o mjerama kojima bi se očuvao rad suda, uključujući pristup bankovnim i platnim sustavima.

Američke sankcije mogle bi otežati pristup MKS-a bankarskim uslugama, platnim sustavima i informatičkoj infrastrukturi, što bi moglo ugroziti svakodnevni rad suda i provedbu istraga.

Kallas je naglasila da je potkopavanje MKS-a protivno europskim interesima, međunarodnom pravu i vladavini prava. Podsjetila je da su Sjedinjene Države već uvele pojedinačne sankcije protiv devetero sudaca i glavnog tužitelja MKS-a te je pozvala Washington da ukine mjere kojima se ugrožava neovisnost suda.

Upozorila je da ICC mora nastaviti djelovati i na terenu, među ostalim u Ukrajini, gdje prikuplja dokaze o ratnim zločinima. Sud se, prema njezinim riječima, već priprema za moguće posljedice sankcija, uključujući pronalaženje alternativnih informatičkih sustava za upravljanje predmetima i isplatu plaća.

EU je u protekle dvije godine izdvojio 30 milijuna eura za Međunarodni kazneni sud, rekla je Kallas, dodajući da se razmatraju i druge mogućnosti potpore. Europska sredstva koriste se, među ostalim, za pomoć žrtvama, provedbu istraga i komunikacijske aktivnosti suda.

Irski ministar za europske poslove Thomas Byrne, koji je govorio u ime Vijeća EU-a, potvrdio je potporu Unije međunarodnom pravnom poretku i MKS-u te rekao da je Vijeće spremno razmotriti sve mogućnosti, uključujući Statut o blokiranju, ako Komisija pokrene to pitanje. Tim bi se instrumentom europska poduzeća mogla zaštititi od ekstrateritorijalne primjene stranih sankcija i zakona.

Zastupnici traže konkretnu reakciju EU-a

Brojni zastupnici Europskog parlamenta pozvali su na brzu i konkretnu europsku reakciju, upozorivši da diplomatski razgovori neće biti dovoljni ako sankcije onemoguće rad suda i njegovih suradnika.

Zastupnik socijalista i demokrata Janis Maniatis poručio je da Europska unija potporu ICC-u mora pokazati djelima i ne smije popustiti pred pritiskom američke administracije. "Ne možemo više odgađati raspravu o Uredbi o blokiranju", rekao je Maniatis, naglasivši da se mora osigurati neometan nastavak rada suda u interesu žrtava ratova u Ukrajini, Libiji, Sudanu, Afganistanu i Gazi.

Zastupnica Zelenih Tineke Strik također je zatražila aktivaciju Uredbe o blokiranju, osiguravanje osnovnih usluga potrebnih za rad MKS-a i okupljanje šire međunarodne potpore sudu, upozorivši da je međunarodna pravda ugrožena američkim mjerama.

Još oštriji bio je njezin stranački kolega Mounir Satouri, koji je kritizirao dosadašnji odgovor europskih institucija i pozvao Kallas da prijeđe s diplomatskih razgovora na konkretne mjere. "Trump radi što želi, a vi gledate skrštenih ruku. U ovom trenutku, gospođo Kallas, to više nije diplomacija. To je rezignacija", rekao je zastupnik Zelenih.

HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier (EPP) podsjetio je da je Hrvatska tijekom pregovora o pristupanju Europskoj uniji morala surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, unatoč političkoj osjetljivosti tog pitanja.

"Nikako se ne možemo složiti da postoje dvostruka pravila, da suradnja s međunarodnim sudom mora biti samo za male zemlje, a da su velike, nuklearne sile izuzete iz toga", poručio je.

Stier je naglasio da kritike rada MKS-a ne smiju dovesti do njegova ukidanja ili sankcioniranja jer bi bez njega vrijedio samo zakon jačega.

Zauzeo se za aktivaciju Uredbe o blokiranju, ali i razvoj digitalnog eura kako bi se smanjila ovisnost Europe o američkim kompanijama za financijske transakcije.

Dio zastupnika kritizira rad MKS-a

Poljska eurozastupnica Malgorzata Gosiewska, koja je govorila u ime Europskih konzervativaca i reformista (ECR), upozorila je na dugotrajnost istraga ruskih zločina u Ukrajini i Gruziji, poručivši da sud mora biti ne samo neovisan nego i učinkovit.

Mađarski eurozastupnik Balazs Orban (Patrioti za Europu) ustvrdio je da odluke MKS-a češće dolijevaju ulje na vatru nego što pridonose miru te pozvao na ukidanje suda. "Trebalo bi cijeli sud jednostavno ukinuti i zabraniti njegov daljnji rad", poručio je.

Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Haagu počeo je djelovati 2002. godine, a nadležan je za progon pojedinaca osumnjičenih za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin agresije.