Američki predsjednik Donald Trump sigurno neće osvojiti ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir jer je u ratu s Iranom, ali bi tijelo koje bira laureata ipak moglo biti pod njegovim utjecajem, smatraju stručnjaci. Prošlogodišnja Nobelova nagrada za mir, koju je dobila Venezuelka Maria Corina Machado, jedinstvena je u 125-godišnjoj povijesti nagrade, a dogodila se usred Trumpova opetovanog lobiranja da je dobije on.

Tjednima poslije Machado je Trumpu ‘’poklonila’’ svoju zlatnu Nobelovu medalju, nastojeći tako dobiti potporu za napore koje ulaže u stvaranje demokratske Venezuele. Ove će godine peteročlano tijelo biti vrlo oprezno u izboru onih koji su u stanju izdržati Trumpov pritisak, rekao je Haakon Gjerloew, vršitelj dužnosti direktora Instituta za istraživanje mira u Oslu. “Mislim da će prošlogodišnji događaji povezani s dodjelom Nobela za mir, nakon čega je dobitnica Maria Corina Machado tu istu nagradu dala Trumpu, utjecati na ono što će ove godine u obzir uzeti peteročlani odbor”, rekao je Reutersu, dodajući kako će odbor razmotriti hoće li nagrada napraviti više štete nego koristi.

Maria Corina Machado

EPA

Stručnjaci kažu da bi to moglo značiti da će se Nobel za mir dodijeliti papi Lavu, Međunarodnome kaznenom sudu, Međunarodnome sudu pravde ili Francesci Albanese, posebnoj izvjestiteljici UN-a za okupirana palestinska područja. Objava je 9. listopada.

Brojni važni prošlogodišnji događaji mogli bi imati suprotan učinak na odbor i potaknuti ga da se odluči za sigurnije, opreznije rješenje s više konsenzusa i s manje vjerojatnosti da će antagonizirati Donalda Trumpa. On je, naime, okrivio Norvešku, zemlju u kojoj se donosi odluka o dobitnicima nagrade, što mu prošli put nije dodijelila to prestižno priznanje.

Zbog toga bi se ovo priznanje moglo dodijeliti i mreži društvenih grupa za pomoć potrebitima u građanskom ratu - sudanskim Sobama za hitne intervencije ili nevladinoj grupi ‘’Save the Children’’, koja pomaže djeci, žrtvama sukoba. No odbor je istodobno pod pritiskom da odgovori na Trumpova preispitivanja međunarodnog poretka, kojem je to tijelo duboko predano, smatra Oeivind Stenersen, povjesničar specijaliziran za Nobelovu nagradu za mir.

- Pod određenim su pritiskom da zauzmu čvrst stav protiv Trumpa. U ovome ozbiljnom međunarodnom kontekstu ove se godine traži i očekuje Nobelova nagrada za mir, koja brani liberalnu demokraciju, međunarodno pravo i ljudska prava, smatra Stenersen. To bi moglo značiti dodjelu nagrade Međunarodnome kaznenom sudu (ICC) u trenutku kada, prema nekim izvorima Washington priprema sveobuhvatne sankcije protiv ovoga globalnog suda, a dodjela nagrade Međunarodnome sudu pravde (ICJ) podržala bi poštovanje suvereniteta nacionalnih država i mirno rješavanje sporova.

Donalda Trumpa za nagradu su navodno nominirali čelnici Kambodže, Izraela i Pakistana, ali Gjerloew njegove izglede smatra “vrlo malima”.

Pritisak koji je Donald Trump lani izvršio na peteročlani Norveški Nobelov odbor šokirao je mnoge, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Ressu, filipinsko-američku novinarku, koja je rekla da je bila “užasnuta” prošlogodišnjim događajima. “Ne upravljaju svijetom nasilnici”, rekla je Reutersu u rujnu za vrijeme posjeta Oslu. “Postoje standardi po kojima živimo, a moć ne znači da je to i ispravno.”