Još do ovaj tjedan vlada u Podgorici bila je potpuno uvjerena kako će se crnogorska zastava za tek nešto više od godinu i pol dana zavijoriti pred Berlaymontom, zgradom sjedišta Europske komisije u Bruxellesu. Uostalom, Crna Gora je država kandidatkinja za članstvo u EU-u koja je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, njih 18 je i zatvorila. Članica je NATO-a, već koristi euro, a u travnju je osnovana čak i radna skupina za izradu pristupnog ugovora, i moglo se očekivati da početkom 2028. postane punopravna članica Unije. No uslijedio je hladan tuš.

Iz diplomatskih krugova doznalo se kako pet članica EU-a, među kojima su i Hrvatska te Litva, Latvija i Estonija, traži svojevrsno neformalno pauziranje pristupnog procesa. Razlog je koketiranje s pogrebom ratnog zločinca Ratka Mladića. "Nizozemska i druge članice EU-a trenutno provode redovnu proceduru procjene je li Crna Gora ispunila uvjete za zatvaranje pojedinih poglavlja", rekao je nizozemski veleposlanik u Podgorici Martijn Elgersma.

Sve je "zakuhao" predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić, koji je nakon smrti Mladića uputio sućut njegovoj obitelji, i to ne samo osobno nego i u ime svoje Nove srpske demokracije. Milan Knežević, dugogodišnji prosrpski zastupnik u crnogorskom parlamentu, predsjednik Demokratske narodne partije, koja je politički vrlo bliska Vučićevu SNS-u, otišao je i korak dalje. Osobno nije bio na Mladićevu pogrebu jer se toga trenutka nalazio u SAD-u, no na pokop je poslao brata. Nakon povratka iz SAD-a osobno je otišao na Mladićev grob, položio vijenac i objavio fotografiju uz poruku "Svaka ptica svome jatu. I ja srpskom komandantu". I, naravno, ništa to nije prošlo nezapaženo.

Cilj Crne Gore bio je ulazak u EU do 2028. i to nije bilo nerealno. Crnogorska vlada vodila je kampanju pod nazivom "28 by 28" predstavljajući Crnu Goru kao 28. članicu Unije do 2028. godine, a sva su pregovaračka poglavlja planirali zatvoriti u sljedeća tri mjeseca. Potpis pristupnog ugovora i ratifikacije planirali su ishoditi tijekom 2027., a, nadali su se, novogodišnji vatrometi 2028. bili bi i slavljenički vatrometi za ulazak u punopravno članstvo. Onda je umro Ratko Mladić. Crnogorska je vlada baš kao i sve članice EU-a osudila veličanje tog ratnog zločinca, ali predsjednik crnogorskog parlamenta izrazio je sućut Mladićevoj obitelji, a jedan od lidera vladajuće prosrpske opcije proglasio ga je svojim komandantom.

Motivi tih pet članica EU-a su različiti. Nizozemska, čija je bojna "čuvala" Srebrenicu i predala tisuće civila na pokolj srpskim snagama, smatra to svojom nacionalnom sramotom i vrlo je osjetljiva na hvalospjeve Mladiću. Kod Hrvatske je sve poznato - uz veličanje "krvnika" Srebrenice, ali i Škabrnje, s Crnom Gorom imamo još niz otvorenih pitanja. Od pronalaženja 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom Domovinskog rata preko odštete bivših logoraša, procesuiranja ratnih zločina, povrata imovine hrvatskim obiteljima do povratka školskog broda Jadran. I baltičke su zemlje isto vrlo osjetljive na veličanje ratnog zločinca koji je Rusiju vidio bratskom domovinom.

Procjena crnogorskog napretka nije dobro odjeknula ni u Srbiji. Proeuropske stranke koje se nadaju kako će i oni u dogledno vrijeme ipak ući u EU, sada strepe uz pitanje - ako to rade Crnoj Gori, što će tek nama? Iako pregovori s Crnom Gorom nisu službeno pauzirani, a kamoli prekinuti - povučena je neslužbena kočnica, a plan o ulasku u EU 2028. na klimavim je nogama. n