EU će morati promijeniti ili preispitati odnos prema Srbiji
Europskoj uniji će poslije izbora u Srbiji biti potreban novi pristup službenom Beogradu ili preispitivanje dosadašnjih odnosa, ocijenio je u subotu u autorskom tekstu Florian Bieber, profesor političkih znanosti i povijesti Jugoistočne Europe i direktor Centra za proučavanje Jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu.
Kao dobar poznavatelj prilika u regiji, Bieber u tekstu za beogradski tjednik Radar, navodi kako ne vjeruje da će Europska unija "poduzeti bilo kakav značajan korak prije izbora u Srbiji, plašeći se negativnog efekta koji bi to moglo izazvati". Bieber dodaje da "ako na njima Vučić bude poražen, bit će potreban novi pristup; a ukoliko pobjedi, odnosi će se morati preispitati".
Vjerojatno je da će odnosi Bruxellesa i Beograda nastaviti posrtati kao što je to bio slučaj posljednjih godina, ocijenio je Bieber, referirajući se na nedavni sprovod osuđenika za ratne zločine Ratka Mladića i dolazeće prijevremene parlamentarne izbore koje je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić raspisao za 25. listopada.
Mladićev sprovod će, uvjeren je Bieber, vjerojatno ubrzati distanciranje Unije od Vučićeva režima, koliko god zakašnjelo. Ako je sprovod bila prva etapa u tom procesu, izbori bi mogli biti druga, navodi Beiber, podsjećajući da je Mladić 7. rujna u Beogradu "sahranjen uz de facto državne počasti".
Podsjećajući da je Mladić osuđen za genocid u Srebrenici i "oličenje onog najgoreg iz devedesetih godina", Bieber konstatira da je "još upečatljivije od te zgroženosti bilo iznenađenje koje je to izazvalo u brojnim europskim prijestolnicama".
Dodaje kako se kroz tu zgroženost otkriva "do koje se mjere u mnogim europskim metropolama slabo razumije koliko su daleko srpske vlasti odmakle vodeći srpsko društvo mračnim putem povijesnog revizionizma i negiranja zločina iz prošlosti".
Bieber navodi kao "jasan signal" što će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom predstojeće turneje u regiji zaobići Beograd jer bi "srpski režim takav posjet ionako zloupotrijebio pred parlamentarne izbore i spinovao, predstavljajući ga kao izraz podrške koju EU pruža Vučiću".
Pošto do izbora nema puno, malo je toga što EU može učiniti kako bi oni bili slobodni i pošteni. No, to ne znači da se Unija ne treba pripremati za period nakon 25. listopada, istaknuo je Bieber.
On navodi da su "odnosi EU-a s Turskom i Gruzijom poučni primjeri" jer je Unija zamrznula pregovore s obje zemlje, dodavši da "to nije pomoglo poboljšanju stanju demokracije ni u jednoj od njih".
Konstatirajući da Srbija "nije blizu Rusiji kao Gruzija, niti dovoljno velika i važna poput Turske", njegov je zaključak da bi snažne mjere Unije mogle imati veći utjecaj, ali da "fokus ne bi trebao biti na kažnjavanju srpskih vlasti, već na pronalaženju drugih načina da se podrže kritički nastrojeni demokratski glasovi".
"To će u predstojećem periodu biti od presudne važnosti", naglašava profesor Sveučilišta u Grazu.
On sugerira da bi, ususret izborima, razliku mogao napraviti pritisak da se poprave izborni uvjeti.
"Jasno je da (Vučićev) režim može puno toga izgubiti, i da se na ovim izborima ne postavlja samo pitanje hoće li SNS poslije njih ostati na vlasti ili ne, već i hoće li mnogi od njegovih vodećih ljudi i pripadnika s njima povezanih klika završiti u zatvoru ili pobjeći u Dubai ili Moskvu", ocijenio je Bieber.