Ovotjedne izjave ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana uzrokovale su još jednu bošnjačko-hrvatsku bizarnu polemiku kakvih je sve više uoči izbora u BiH koji će se održati u listopadu ove godine. Naime, Grlić Radman je u utorak u Mostaru ponovno govorio o nastavku borbe za "jednakopravnost Hrvata u BiH" u kontekstu činjenice da trenutačni izborni zakon omogućuje Bošnjacima da zbog toga što ih je gotovo četiri puta više izaberu ne samo svog nego i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Rušenje Daytona

I hrvatski i bošnjački član biraju se na teritoriju Federacije BiH, jednog od dva BiH entiteta, a svaki birač može odlučiti za koga će glasovati. Tako da su Bošnjaci već četiri puta izabrali i hrvatskog člana, Željka Komšića, za kojeg BiH Hrvati uopće nisu glasovali. Ali ne radi se ovdje ni o kakvoj prevari koju bi organizirali Bošnjaci, već o rješenju koje je 1995. dogovoreno u Daytonu, a koje je uime Hrvatske potpisao i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Radilo se o previdu jer nitko u hrvatskom izaslanstvu nije tada predvidio do čega bi takvo rješenje moglo dovesti. Međutim, optužbe o potlačenosti Hrvata u BiH ipak su promašene, jer s druge pak strane Dayton im je omogućio da u vlasti na razini BiH, Federacije BiH, te kantona i županija participiraju u mnogo većoj mjeri nego što bi bilo razmjerno njihovom udjelu u stanovništvu koji je 15 posto. Hrvati u ovom trenutku imaju čak i funkciju premijera BiH koju obnaša Borjana Krišto (HDZ BiH). Osim toga, u izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH ne miješaju se samo Bošnjaci, nego i Srbi. Rezultati svih dosadašnjih izbora pokazuju da Srbi koji žive u Federaciji BiH uvijek glasuju za kandidata HDZ-a BiH. Njih je daleko najmanje, ali mogu biti jezičac na vagi.

Udio Hrvata u vlasti BiH nerazmjeran njihovom udjelu u stanovništvu bošnjačka politička elita želi ukinuti iako je na takvo rješenje 1995. pristao i svoj potpis na njega stavio tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

Želja da se to dejtonsko rješenje ukine iako je na njega bošnjačko vodstvo pristalo prije nešto više od 30 godina vidljivo je i iz odgovora BiH političara na izjave Grlić Radmana. Tako je jedan od dva bošnjačka predstavnika u Predsjedništvu BiH Denis Bećirović (SDP BiH) izjavio da "političke snage koje se bore za demokratsku i europsku BiH nikada neće dozvoliti formiranje monoetničkih izbornih jedinica".

“Građanska" država

- Našoj državi treba transformacija postojećeg modela k inkluzivnoj, funkcionalnoj i na građanskim principima utemeljenoj demokraciji - rekao je Bećirović. Što znači da Bećirović, trenutačno predsjedajući Predsjedništva BiH, zagovara uvođenje takozvane građanske države, rješenje koje je u izravnoj suprotnosti s aktualnim ustavnim sustavom BiH kojoj je u ovom trenutku formalni šef.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je pak da "nema novih izbornih jedinica u BiH".

- U našoj zemlji je vrijeme za ravnopravnost Bošnjaka s drugim narodima - napisao je Konaković na Facebooku inzistirajući da pripadnici različitih naroda u njegovoj zemlji u tijelima vlasti trebaju biti zastupljeni sukladno popisu iz 2013. godine. Nije ni tu baš sve jasno, jer u građanskoj državi za koju se Bošnjaci formalno zauzimaju vlast bi se valjda trebala formirati na osnovi rezultata izbora, a ne popisa stanovništva. Onaj zadnji iz 2013. pokazao je da Bošnjaci čine više od polovine stanovništva.