Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ostat će na dužnosti sve do izbora nasljednika, a odgovornost za stanje u zemlji je u rukama tamošnjih političkih čelnika, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Grlić Radman ne vjeruje da postoji opasnosti od nestabilnosti u BiH ako se proces izbora Schmidtova nasljednika zakomplicira, ističući da su za funkcionalnost države odgovorni tamošnji čelnici te da ne vjeruje da bi moglo doći do nečega što bi vodilo prema nestabilnosti..

“Koliko znam, gospodin Schmidt ostaje do izbora nasljednika. Odgovornost za neovisnost, teritorijalni integritet i funkcionalnost države u rukama je tamošnjih političkih čelnika”, rekao je Grlić Radman uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU. 

Istaknuo je da Hrvatska zagovara ustavnu strukturu i institucije koje poštuju ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.

Visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt objavio je da odstupiti s dužnosti nakon gotovo pet godina u Sarajevu, ali namjerava ostati na funkciji dok ne bude imenovan njegov nasljednik.

Na početku današnjeg sastanka ministrima vanjskih poslova država članica EU-a pridružili su se njihovi kolege iz šest zemalja zapadnog  Balkana.

Grlić Radman je rekao da sadašnja geopolitička situacija nalaže nešto drukčiji pogled na proširenje, ali da ipak treba zadržati pristup koji je i dosad vrijedio, a to je da se proces pristupanja kandidatskih zemalja temelji na zaslugama.

Na pitanje ima li pomaka u rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, zbog kojih Zagreb nije dao pristanak za zatvaranje poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika), Grlić Radman je rekao da stvari idu u tom smjeru.

“Uoči današnjeg sastanka razgovarao sam s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem i mislim da stvari idu u tom smjeru”, rekao je Grlić Radman.

 “Nama je u interesu da otvorena pitanja ne opterećuju proces pristupanja i dobrosusjedske odnose. Što više otvorenih pitanja riješimo, a koja nisu samo bilateralna, nego se odnosi i na ljudska prava i općenito vladavinu prava, to ćemo bolje surađivati. Nama je u interesu imati stabilno susjedstvo s kojim dijelimo jednake vrijednosti”, rekao je hrvatski ministar.

Hrvati vide prigodu u odlasku Schmidta, Bošnjaci oprezni, Srbi proglasili pobjedu

Odluka njemačkog političara Christiana Schmidta da se povuče s dužnosti visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini hrvatske stranke smatraju prigodom za unutarnji dogovor, bošnjačke su oprezne, a srpske njegov odlazak doživljavaju kao pobjedu.

Schmidt je odlakaz objasnio osobnim razlozima, no mediji navode kako je to rezultat pritiska američke administracije.  

HDZ BiH smatra da je nakon više od tri desetljeća došlo vrijeme da domaći političari preuzmu odgovornost za zemlju. Stranka dodaje kako članstvo u Europskoj uniji nije spojivo s međunarodnom supervizijom i predlaže da Ured visokog predstavnika bude izvan BiH. 

“Domaći i legitimno izabrani dužnosnici koji su dobili povjerenje žitelja u demokratskim izbornim procesima moraju konačno preuzeti potpunu odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, za svoju domovinu”, priopćio je HDZ BiH.

Kandidatkinja stranke za hrvatsku članicu kolektivnog predsjedništva Darijana Filipović ocijenila je da Schmidtov odlazak nagovještava novi smjer međunarodne politike prema BiH.

“Euroatlantski put BiH nema alternativu i moramo ga proći sami, bez međunarodnog intervencionizma”, rekla je Filipović.

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik je Schmidtov odlazak protumačio kao potvrdu politike Republike Srpske.

“Pobjeda Banjaluke nad Sarajevom je životna i povijesna, ne samo politička”, rekao je Dodik. Dodao je i kako smatra da je Schmidt “otjeran”, ponavljajući da ga Republika Srpska nikada nije priznavala za legitimnog visokog predstavnika. 

Veće bošnjačke stranke nisu se oglasile u vezi odlaska visokog predstavnika. 

Damir Mašić iz SDP-a ocijenio je da je Schmidt na mjesto visokog predstavnika došao “glasno i gotovo grandiozno”, a odlazi “šutke, gotovo skandalozno”. Smatra kako je Schmidt ostao dužan odgovor zašto podnosi ostavku i je li bio prisiljen na takav potez.

Predsjednica vladajuće Naše stranke Sabina Ćudić ističe da prioritet BiH mora ostati europski put. “Uz dužno poštovanje našim prijateljima u Washingtonu, naš plan nije pridruživanje Sjedinjenim Američkim Državama nego Europskoj uniji”, rekla je Ćudić. 

Schmidt bi se u utorak trebao posljednji put u obratiti Vijeću sigurnosti UN-a.

Kallas: u interesu je EU-a da BiH ne skrene s europskog puta

U interesu je Europske unije da Bosna i Hercegovina ostane na europskom putu, a funkcioniranje te zemlje može postati kompliciranije nakon ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

“Ministri se slažu da je u interesu Europske unije da ne dopusti da zemlja skrene s europskog puta i da se trebamo držati zajedno u pronalaženju Schmidtova nasljednika”, rekla je Kallas nakon završetka sastanka europkih ministara vanjskih poslova.

Dodala je da bi Schmidtova nasljednika u lipnju trebalo izabrati Vijeće za provedbu mira, tijela čiji upravni odbor čine Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, EU i  Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

“Mislim da funkcioniranje ove zemlje može postati kompliciranije? Da, mislim da zapravo može”, rekla je Kallas.

Prije sastanka šefova diplomacije EU-a održan je radni doručak s njihovim kolegama sa zapadnog Balkana.

Kallas je nakon sastanka rekla da se razgovaralo o suradnji u području sigurnosti i obrane jer su i zemlje zapadnog Balkana suočene s hibridnim prijetnjama i napadima. Istaknula je važnost pune usklađenosti svih kandidatskih zemalja s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. 

Neke od njih su u potpunosti usklađene, a Srbija se nije priključila nijednoj restriktivnoj mjeri EU-a koja se odnosi na Rusiju.

“Države članice su također izrazile očekivanje da će sve zemlje, koje idu  europskim putem, biti u potpunosti usklađene sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, jer u ovim geopolitičkim vremenima u kojima živimo, to nije samo formalnost već zapravo pokazuje vidite li svijet na sličan način”, istaknula je Kallas.