Nakon što je Viktor Orban prestao biti mađarski premijer zagovornici ukidanja veta pri donošenju odluka o zajedničkoj europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici odlučili su iskoristiti njegov odlazak pa su znatno pojačali napore u tom smjeru. Tako je prošlog tjedna njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul upozorio da načelo jednoglasnosti pri donošenju odluka dovodi EU u “egzistencijalnu opasnost u sigurnosnim pitanjima” te najavio da će Njemačka razgovarati s državama članicama koje su i dalje skeptične prema uvođenju glasanja kvalificiranom većinom.

Pridobiti “skeptične”

- To je pitanje života i smrti. To vidimo svakoga dana u Ukrajini. EU treba glasanje kvalificiranom većinom kako bi se odluke donosile brže, posebice u području vanjske politike. Takvu promjenu trenutačno podržava 12 država članica. Obratit ćemo se svim državama članicama, uključujući i one koje su još uvijek skeptične - rekao je Wadephul.

Među “skeptičnim državama” nalazi se i Hrvatska, zajedno s nizom manjih članica EU-a koje strahuju da bi ukidanje jednoglasja pri donošenju odluka moglo dovesti do situacije u kojoj bi ih velike države mogle preglasavati u pitanjima od nacionalnog interesa. To je pitanje možda i jedina vanjskopolitička točka oko koje postoji identično stajalište premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića. Milanović je za one koji bi prihvatili taj prijedlog rekao da bi time počinili “čin veleizdaje”, a Plenković je mišljenja da zadržavanje jednoglasnosti štiti nacionalne interese.

- Nismo za to. Smatramo da smo u boljoj poziciji, u nekakvim potencijalnim situacijama, zaštititi nacionalne interese ako pravilo jednoglasnosti postoji - rekao je Plenković.

- To su neki od temelja sustava i u Hrvatskoj nije nitko za to da se to mijenja i da se odlučuje bilo kakvom kvalificiranom većinom, nego jednoglasno. Tako misle mnogi u srednjoj i istočnoj Europi. To su kriteriji po kojima smo ušli u EU i bili su važni - ustvrdio je Milanović.

Međutim, SDP se kao stranka nije izravno opredijelio oko ovog pitanje. Ujesen 2023. troje europskih zastupnika SDP-a - Biljana Borzan, Tonino Picula i danas pokojni Fred Matić - glasali su za rezoluciju kojom su načelno podržali ukidanje veta za donošenje odluka EU-a o vanjskoj i sigurnosnoj politici. Na isti je način glasao i tadašnji eurozastupnik IDS-a Valter Flego.

Ima i drugih načina

Saborska zastupnica Možemo! i predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš smatra da su “dobre strane veta poticanje partnerstva i političkog dogovora među zemljama”.

- Ali ne treba bježati od činjenice da je dolazilo do zloupotrebe veta i opstruiranja donošenja političkih odluka. Eklatantan primjer toga bilo je ponašanje Mađarske za vrijeme Viktora Orbána. Međutim, rješenje za problem zloupotrebe veta ne mora biti samo njegovo ukidanje, nego se može krenuti politički realnijim putem i razgovarati, primjerice, o jačanju mehanizama protiv zloupotrebe veta. Primjerice, može se razgovarati o modelu prema kojem se u određenim konkretnim slučajevima veto može konzumirati ako ga podrže još minimalno dvije ili tri članice, da se izbjegnu partikularni interesi, ili da se dosljednije i brže provodi članak 7 Ugovora o Europskoj uniji koji suspendira određena prava državi članici koja opetovano krši temeljne vrijednosti EU-a, kao što je to radila Mađarska - rekla je Miloš. Dodala je da “pravo veta nije glavni uzrok neslaganja u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a niti je panacea za rješavanje tog problema”.

- Ta neslaganja prije svega proizlaze iz političkih izbora pojedinih država i njihovih geopolitičkih usmjerenja, koja u pojedinim slučajevima nisu usklađena sa zajedničkim europskim interesima, nego s akterima izvan EU-a koji često rade protiv europskih interesa i temeljnih vrijednosti, poput Rusije - rekla je Miloš.

U svibnju 2023. devet država članica EU-a osnovalo je “inkluzivnu skupinu prijatelja” za glasanje kvalificiranom većinom o pitanjima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP). Ta skupina uključuje Njemačku, Italiju, Belgiju, Finsku, Francusku, Luksemburg, Nizozemsku, Sloveniju i Španjolsku.