Američki predsjednik Donald Trump je rekao da je upoznat s konceptom sporazuma s Iranom, ali da čeka njegov točan sadržaj, upozoravajući da i dalje postoji mogućnost ponovnih napada na Iran ako se Teheran "bude loše ponašao".

Viši iranski dužnosnik je u subotu rekao da bi se prema iranskom prijedlogu, koji je Trump zasad odbio, ponovo otvorio Hormuški tjesnac te okončala američka blokada Irana, a pregovori o iranskom nuklearnom programu bi se ostavili za kasnije.

Na pitanje novinara o iranskom prijedlogu, Trump je odgovorio: "Rekli su mi o konceptu sporazuma. Sad će mi dati točan tekst".

Na svojoj društvenoj mreži Truth Social je dodao da ne može zamisliti da će prijedlozi biti prihvatljivi i da Iran nije platio dovoljno visoku cijenu za ono što je učinio.

"Uskoro ću pregledati plan koji nam je Iran poslao, ali ne mogu zamisliti da će biti prihvatljiv s obzirom na to da još nisu platili dovoljno visoku cijenu za ono što su učinili čovječanstvu i svijetu tijekom proteklih 47 godina", napisao je na Truth Socialu. 

Na pitanje bi li mogao ponovo započeti napade na Iran, Trump je odgovorio: "Ne želim to reći. Mislim, ne mogu to kazati novinaru. Ako se budu loše ponašali, ako učine nešto loše, a sada ćemo vidjeti. No, moguće je da će se to dogoditi".

Trump je u više navrata rekao da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje, a u petak je kazao da nije zadovoljan najnovijim iranskim prijedlogom dok je iranski šef diplomacije objavio da je Teheran spreman za diplomaciju ako Sjedinjene Američke Države promijene svoj pristup.

Reuters i druge medijske organizacije su tijekom minulog tjedna objavili da Teheran predlaže ponovno otvaranje tjesnaca prije rješavanja nuklearnog pitanja. Dužnosnik je potvrdio da je taj plan predstavljen u službenom prijedlogu koji je preko posrednika poslan SAD-u.

Trump je u petak također rekao da na "ljudskoj osnovi" ne preferira vojno djelovanje, a čelnicima Kongresa je poručio da mu ne treba njihovo dopuštenje da produži rat onkraj roka koji je prema zakonu istekao tog dana jer je primirje "okončalo" sukob.

Prema zakonu o rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973. godine, američki predsjednik može narediti vojsci da ide u rat na maksimalno 60 dana. Nakon toga perioda, predsjednik mora dobiti odobrenje Kongresa

Premda je više puta kazao da mu se ne žuri, Trump je pod pritiskom u vlastitoj zemlji da otvori Hormuški tjesnac kojim prolazi 20 posto svjetske nafte i plina, a čije je zatvaranje povećalo cijene goriva u SAD-u.

Više cijene goriva mogle bi naškoditi Trumpovoj Republikanskoj stranci na međuizborima za Kongres u studenom.

Iranski mediji su objavili da Teheranov mirovni prijedlog od 14 točaka uključuje povlačenje američkih snaga s područja oko Irana, ukidanje blokade, oslobađanje zamrznute iranske imovine, plaćanje odštete, ukidanje sankcija i potpunog prestanka rata, uključujući i u Libanonu, te novi mehanizam kontrole nad tjesnacem.

SAD i Izrael su suspendirali svoju kampanju bombardiranja Irana prije četiri tjedna, no čini se da se nisu približili sporazumu o okončanju rata koji je prouzročio najveći poremećaj u svjetskoj opskrbi energentima te doveo do zabrinutosti o širim gospodarskim posljedicama u svijetu.

Iran više od dva mjeseca blokira gotovo sve brodove u Perzijskom zaljevu osim vlastitih. SAD je prošlog mjeseca uveo vlastitu blokadu za brodove koji se zaustavljaju u iranskim lukama.

Washington je nekoliko puta kazao da neće zaustaviti rat, koji je doveo do smrti više tisuća ljudi, bez sporazuma koji bi spriječio Iran da se domogne nuklearnog oružja, što je prvotni cilj koji je Trump naveo kada je započeo napade u veljači usred nuklearnih pregovora. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv.

Viši iranski dužnosnik, koji je pristao razgovarati pod uvjetom da ostane anoniman, kazao je da Teheran vjeruje da najnoviji prijedlog da se nuklearni pregovori ostave za kasniju fazu predstavlja značajnu promjenu s ciljem olakšavanja postizanja sporazuma.

Prema tom prijedlogu, rat bi završio s jamstvom da Izrael i SAD neće ponovo napasti. Iran bi otvorio tjesnac, a SAD ukinuo vlastitu blokadu.

Budući pregovori bi se potom održali o ograničavanju iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, pri čemu Iran traži da Washington prizna njegovo pravo da obogaćuje uranij za miroljubive svrhe čak i ako pristane suspendirati svoj nuklearni program.

"Prema ovom okviru, pregovori o kompliciranijem nuklearnom pitanju su pomaknuti u konačnu fazu kako bi se stvorila povoljnija atmosfera", rekao je dužnosnik.

Trump tvrdi da će smanjiti broj vojnika u Njemačkoj za 'daleko više' od 5000

Američki predsjednik je rekao da će broj vojnika u Njemačkoj smanjiti za "daleko više" od 5000 dok se odnosi transatlantskih partnera pogoršavaju zbog rata na Bliskom istoku, javlja u nedjelju AFP.

Pentagon je u petak objavio odluku o smanjenju broja vojnika za 5000, no Trump je novinarima u subotu rekao: "Veoma ćemo smanjiti, a smanjujemo za daleko više od 5000". Nije pružio daljnje pojedinosti.

Do poteza je došlo nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak rekao da Iran "ponižava" Washington za pregovaračkim stolom.

Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell je u petak rekao da se očekuje da će povlačenje "biti dovršeno tijekom narednih šest do 12 mjeseci".

NATO je rekao da "surađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi razumio detalje njihove odluke o rasporedu snaga u Njemačkoj".

"Ova prilagodba naglašava potrebu Europe da nastavi više ulagati u obranu i preuzme veći dio odgovornosti za našu zajedničku sigurnost", napisala je glasnogovornica NATO-a Allison Hart na društvenoj platformi X.

Krajem 2025., 36.346 aktivnih pripadnika američke vojske bilo je u Njemačkoj, 12.662 u Italiji i 3814 u Španjolskoj.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je u subotu rekao da je povlačenje američkih vojnika "iz Europe i također iz Njemačke bilo očekivano".

Do odluke o povlačenju vojnika je došlo u isto vrijeme kada je Trump najavio i povećanje carina za vozila iz Europske unije s 15 na 25 posto idućeg tjedna, optužujući blok da se ne pridržava trgovinskog sporazuma potpisanog ljetos.

Zabrinutost republikanaca

Glavni republikanski zakonodavci koji nadziru američku vojnu politiku suzdržani su prema odluci da se smanji broj vojnika u Njemačkoj.

Senator Roger Wicker i član Zastupničkog doma Mike Rogers, čelnici odbora za oružane snage u dvama domovima američkog Kongresa, u zajedničkom priopćenju su u subotu upozorili da bi potez mogao "poslati pogrešan signal (ruskom predsjedniku) Vladimiru Putinu".

Premda europski saveznici povećavaju izdvajanja za obranu, "pretvaranje tih ulaganja u vojne sposobnosti potrebne za preuzimanje odgovornosti za konvencionalno odvraćanje će potrajati", poručili su.

Dvojac je također istaknuo da je Njemačka poslušala Trumpov poziv za većim izdvajanjima za obranu te da je dopustila američkim zrakoplovima da koriste njemačke baze i zračni prostor tijekom trenutnog sukoba s Iranom.

'Zašto ne bih?'

Trump je zaprijetio da će smanjiti broj američkih vojnika u Njemačkoj i drugim europskim zemljama tijekom obaju svojih mandata u Bijeloj kući, tvrdeći da želi da Europa preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu umjesto da ovisi o Washingtonu.

Sada se čini da nastoji kazniti saveznike koji ga nisu podržali u ratu na Bliskom istoku ili doprinijeli mirovnim snagama u ključnom Hormuškom tjesnacu, koji su snage Teherana zatvorile, piše AFP.

Trump je u četvrtak rekao da bi mogao povući američke snage iz Italije i Španjolske zbog njihovog protivljenja ratu u Iranu.

"Italija nam uopće nije pomogla, a Španjolska je bila grozna, apsolutno grozna", kazao je novinarima.

"Da, vjerojatno, vjerojatno hoću. Zašto ne bih?", poručio je Trump.

Njemački šef diplomacije Johann Wadephul je u četvrtak rekao da je Berlin "spreman" za smanjenje broja američkih vojnika te da "o tome raspravlja pomno i u duhu povjerenja u sklopu svih tijela NATO-a".

Međutim, Wadephul je rekao da veće američke baze u Njemačkoj "uopće nisu predmet rasprave" te je naveo primjer zračne baze Ramstein, za koju je kazao da ima "nezamjenjivu funkciju za Sjedinjene Države i za nas".

Šest mjeseci do odlučujućih parlamentarnih izbora Amerikanci vrlo nezadovoljni

Sjedinjene Države nalaze se u nedjelju na šest mjeseci od odlučujućih parlamentarnih izbora, na kojima će Amerikanci odlučiti o nastavku drugog mandata Donalda Trumpa, nakon dvije godine koje su već duboko promijenile zemlju, piše AFP.

"Ulozi su vrlo visoki", rekla je Mindy Romero, direktorica Centra za inkluzivnu demokraciju na Sveučilištu Južne Kalifornije. Ovi izbori na sredini mandata su "prijelomni trenutak" za obje stranke, dodala je.

Za demokrate pitanje nije samo ponovno preuzimanje kontrole nad Kongresom. Oni uporno ponavljaju da "Donald Trump i republikanski dužnosnici predstavljaju egzistencijalnu prijetnju Americi", objasnila je politologinja za AFP.

Na republikanskoj strani, 79-godišnji predsjednik itekako računa na zadržavanje parlamentarne većine, kako bi progurao ostatak svog zakonodavnog programa.

U suprotnom, ponavlja on neprestano, demokrati bi pokrenuli postupak njegova opoziva gotovo odmah. Demokratski Kongres mogao bi također blokirati njegova imenovanja, pokrenuti istrage i ozbiljno ometati provedbu njegove politike.

U igri u studenom bit će svih 435 mjesta u Zastupničkom domu, a obnovit će se i 33 od 100 mjesta u Senatu.

Republikanci trenutačno raspolažu tek tijesnom većinom u oba doma, a demokrati se nadaju preuzimanju kontrole nad Zastupničkim domom, pa čak i Senatom.

Nepopularan predsjednik

U SAD-u su izbori na sredini mandata tradicionalno nepovoljni za stranku koja je osvojila Bijelu kuću dvije godine ranije. A šest mjeseci prije izbora, izgledi za republikance se pogoršavaju. Sve više ispitivanja javnog mnijenja pokazuje rekordne razine nezadovoljstva Donaldom Trumpom.

"Predsjednik je prilično nepopularan, a to je obično prilično snažan pokazatelj toga kako će predsjednička stranka proći na izborima na sredini mandata", rekla je Julia Azari, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Marquette.

Mnogi Amerikanci smatraju da republikanski milijarder nije uspio poboljšati njihovu ekonomsku situaciju, iako je bio izabran dijelom upravo na tom obećanju. Rat pokrenut protiv Irana također se pokazuje jako nepopularnim, kao i porast cijena goriva koji je on izazvao.

Demokrati optužuju Trumpa za autoritarnost otkako se vratio u Bijelu kuću, a k tome je njegova vrlo represivna politika prema migrantima na udaru kritika dijela javnosti, rekla je Julia Azari.

U drugom taboru, ankete ipak ne pokazuju pretjerano oduševljenje opozicijom.

"Amerikanci su nezadovoljni općim smjerom i objema strankama", naglasila je Azari. "Ipak, netko mora pobijediti" u studenome, i "mogli bismo vidjeti ljude koji nisu zadovoljni demokratima, ali svejedno idu u tom smjeru", dodala je politologinja.

"Izborni kaos"

Među ostalim glavnim temama kampanje je bitka koju je Donald Trump pokrenuo oko prekrajanja izbornih jedinica.

Američki predsjednik zatražio je 2025. godine od nekoliko država pod vodstvom republikanaca da ponovno iscrtaju svoje izborne jedinice, tako da razvodne demokratske glasove u nadi da će osvojiti dodatna mjesta u Kongresu.

Praksa prekrajanja izbornih jedinica (eng. gerrymandering), jednog oblika izbornog inženjeringa, u SAD-u nije od jučer, ali ju je Donald Trump vratio u modu, osobito u Teksasu ili Sjevernoj Karolini.

Demokrati su sa svoje strane uzvratili prekrajanjem karata u državama kojima oni vladaju, kao u Kaliforniji ili Virginiji.

Granice izbornih jedinica tradicionalno se iscrtavaju jednom u deset godina, nakon popisa stanovništva, kako nalaže Ustav SAD-a, ali je moguće i češće.

Odluka Vrhovnog suda s konzervativnom većinom donesena ovog tjedna, kojom se ograničavaju prekrajanja izbornih jedinica koja pogoduju manjinama, još je više promiješala karte.

Nekoliko republikanskih guvernera na jugu SAD-a, kao u Louisiani ili Alabami, već je najavilo namjeru da ponovno iscrtaju svoje izborne jedinice, kako bi eliminirali demokratska zastupnička mjesta.

Utjecaj svih tih prekrajanja tek će se vidjeti, ali on pridonosi zabrinjavajućem "izbornom kaosu", rekla je Juliji Azari.

Za Mindy Romero, neizvjesnost koja dominira šest mjeseci prije izbora može se usporediti sa "šahovskom pločom u pokretu, na stražnjem dijelu kamiona, na neravnoj seoskoj cesti".