Srbija dočekuje Svjetski dan slobode medija 3. svibnja s nikad oštrijim ocjenama novinarskih udruga i međunarodnih organizacija koje ukazuju na pritiske, napade i represiju nad medijima i novinarima, dok Reporteri bez granica (RSF) u svom izvješću ocjenjuju da je zemlja spala u kategoriju onih s "teškim stanjem".

Uz ocjenu da u 25 godina prosječan rezultat svih 180 zemalja i teritorija uključenih u rangiranje nikada nije bio tako nizak, RSF je istaknuo da je od zemalja u okruženju Srbija najgore rangirana i nalazi se na 104. mjestu, što je pad za osam pozicija u odnosu na prethodno izvješće.

U protuvladinim prosvjedima od 2023. a napose u 2025., novinari su često bili metom napada članova vladajuće elite i njihovih pristaša, ali i na udaru policije ili najčešće bez zaštite policijskih djelatnika na terenu.

Atmosferu je podgrijavao i predsjednik države Aleksandar Vučić koji je među ostalim rekao da je izvještavanje televizija Nova S i N1 "čisti terorizam".

Vučić često koristi termin "tajkunski mediji" - u koje svrstava pojedine medijske kuće - najčešće N1, Novu S, dnevni list Danas ili tjednik Radar, kritički nastrojene prema njegovoj vladavini.

Vučićev gotovo svakodnevni narativ prihvaćaju bliski mu mediji, ponajprije tabliodi i pojedine kablovske televizije poput Informera.

Dodatna kvalificiranja iz korpusa vladajućih i provladinih tabloida idu do optužbi da su kritički nastrojeni mediji - "teroristi", "banda", "fašisti", "ustaše", te "blokarderski mediji", što je aluzija na svakodnevno izvještavanje Nove S i N1 o višemjesečnim studenstskim blokadama i masovnim protuvladnim prosvjedima, predvođenim studentskim pokretom koji vlast naziva "blokaderima" i "teroristima".

Ta retorika s vrha vlasti i kontroliranih medija na terenu često se prelijeva u izravno nasilje i napade na medijske ekipe, reportere i snimatelje, novinare i izvjestitelje lokalnih medija i portala.

Redakcije medija čiji su novinari česta meta napada, novinarske udruge, ali i pretežit dio oporbe, to vide kao pritisak vladajućih na neovisne medije i pokušaj ušutkivanja kritičkih glasova.

U siječanjskom monitoringu Asocijacije nezavisnih elektroničkih medija (ANEM) navedeni su deseci pojedinačnih napada na novinare i medijske djelatnike - od prijetećih poruka na društvenim mrežama do izravnih prijetnji smrću, fizičkih napada i ozlijeđivanja na terenu.

Izvješće ANEM-a svjedoči i o brojnim SLAPP tužbama protiv pojedinih medija i novinara, dok - na drugoj strani - izostaju ili u nedogled traju postupci po prijavama medija i novinara ili mnoge prijave o napadima i prijetnjama bivaju odbačene.

Ministarstvo unutarnjih poslova koncem travnja potvrdilo je da su tijekom 2025. evidentirana 63 napada na novinare i medijske djelatnike na profesionalnim zadacima, od toga 30 fizičkih i 33 verbalna napada.  

Da su novinari u Srbiji izloženi političkim pritiscima, a da napadi na njih često ostaju bez kazne, svjedoči i izvješće Reportera bez granica po kojem je medijska scena u Srbiji najlošije rangirana u regiji.

Ispred Srbije, koja je na 104. mjestu, na listi RSF-a Slovenija na 36. poziciji, Crna Gora (41), Sjeverna Makedonija (45), Hrvatska (53), Albanija (83), te Bosna i Hercegovina (90).

RSF ukazuje na to da su Albanija s padom od tri mjesta od prehodnog izvješća, Bosna i Hercegovina s padom od četiri mesta i Srbija s padom za osam mjesta od prehodnog izvješća zemlje koje teže pridružiti se Europskoj uniji i sve tri zemlje su "neprijateljski nastrojene prema novinarstvu".

U izvješću se zaključuje da "trenutni mehanizmi zaštite nisu dovoljno jaki, međunarodno pravo se potkopava, a nekažnjivost je rasprostranjena".

"Potrebna su nam čvrsta jamstva i značajne sankcije. Lopta je u dvorištu demokracija i njihovih građana. Na njima je da stanu na put onima koji žele ušutkati medije. Širenje autoritarizma nije neizbježno", ocijenila je u izvješću ravnateljica redakcije RSF-a Anne Bocandé.