Hungarian Prime Minister Viktor Orban (2nd R) is flanked by Deputy Prime Minister of Italy Matteo Salvini (R), former leader of the French far-right National Rally party Marine Le Pen (2nd L), former Deputy Prime Minister of Latvia Ainars Slesers (3rd L) and Leader of the Party for Freedom Dutch Geert Wilders (L) during the 1st Patriotic Rally at the Millenaris Cultural Center in Budapest, Hungary, March 23, 2026, a key campaign event for the upcoming April elections. In the April 12, 2026 vote, Hungarian Prime Minister Viktor Orban is facing his toughest challenge since he returned to power in 2010, according to opinion polls, against a backdrop of a stagnating economy and growing discontent with public services, among other issues. (Photo by Attila KISBENEDEK/AFP)

Viktor Orban

AFP
7.4.2026., 10:17
Izbori u Mađarskoj

Epilog velike bitke Orbana i Magyara osjetit će se u cijeloj Europi

Parlamentarni izbori koji će se sljedeće nedjelje održati u Mađarskoj neće utjecati samo na situaciju u ovoj zemlji već će se njihove posljedice osjetiti i puno šire.

Premijer Viktor Orban u otvorenom je sukobu s Bruxellessom, posebno oko Ukrajine, čiji mu je predsjednik Volodimir Zelenski prije nekoliko tjedana čak uputio prijetnju smrću. S druge strane ima veliku podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa, pa će tako danas u Budimpeštu doći njegov potpredsjednik J. D. Vance. Orbanov protivnik na ovim izborima je Peter Magyar, njegov nekadašnji bliski suradnik, i njegova stranka Tisza.

Treća stranka

Tko u ovom trenutku bolje stoji kod birača teško je reći. Mediji i agencije bliske Orbanu i njegovu Fideszu objavljuju istraživanja po kojima su oni u velikom vodstvu. Međutim, one bliske stranim televizijama i organizacija izlaze s rezultatima po kojima Tisza uvjerljivo vodi. Tako agencija Publicus tvrdi da Tisza pobjeđuje s 49 posto prema 40, koliko navodno dobiva Orban. S druge strane agencija Alapjogokert Kozpont ima rezultate po kojima Orbanovu stranku podržava 50 posto građana, a Tiszu samo njih 42. U svakom slučaju ovo su jedni od najtvrđih izbora viđenih u nekoj zemlji članici EU-a.

(FILES) Hungarian opposition leader and president of the Respect and Freedom (Tisza) Party, Peter Magyar addresses a campaign rally in Ivancsa, in the district of Dunaujvaros, Hungary, on March 12, 2026, ahead of the country's general election on April 12. Hungary's long-time premier Viktor Orban and his main opponent Peter Magyar are set to stage rival marches in Budapest on Sunday, March 15, 2026, both pushing allegations of foreign interference four weeks before the elections. (Photo by Ferenc ISZA/AFP)

Peter Magyar

AFP

Prema rezultatima istraživanja i jednih i drugih agencija samo još jedna stranka osim Fidesza i Tisze ima šanse ući u parlament. To je krajnje desna Naša domovina (Mi hazank), koja se vrti oko praga od pet posto. Što znači da je teoretski moguće da bude čak i odlučujući faktor u tome tko će nakon izbora formirati vlast. Naša je domovina na izborima za Europski parlament u svibnju 2024. godine osvojila 6,7 posto glasova. Njezini su eurozastupnici dio krajnje desne skupine Europa suverenih naroda, koja uključuje njemačku Alternativu za Njemačku. Naša domovina vodi kampanju na platformi protiv EU-a, migracija i cijepljenja, te tvrdi da nakon izbora neće ići u koaliciju ni s jednom od dvije najjače opcije. Slično kao Resni.ca nakon nedavnih izbora u Sloveniji. Isto kao Most nakon izbora 2015. u Hrvatskoj.

Migranti i Ukrajina

Temeljni sukob između Orbana i EU establišmenta već je dugo pitanje nezakonitih migracija gdje mađarski premijer naprosto odbija primiti ijednog migranta, za što kao kaznu mora uplaćivati milijunske svote u proračun EU-a.

Drugi veliki sukob je rat u Ukrajini. Orban je od početka bio jako sumnjičav prema načinu na koji su na njega reagirale administracija tadašnjeg američkog predsjednika Joea Bidena i čelništvo EU-a koji su uveli drastične sankcije Rusiji i počeli financijski i dostavom oružja pomagati Ukrajinu. Orban je zagovarao pregovore s Vladimirom Putinom, s kojim se i sastao nekoliko puta. Vrhunac sukoba oko Ukrajine dogodio se krajem siječnja, kada je prestao dotok sirove ruske nafte Mađarskoj naftovodom Družba, koji prelazi preko teritorija Ukrajine. Orban tvrdi da Ukrajina laže kada tvrdi da je naftovod jako oštećen ruskim napadima te da je razlog prekida dotoka nafte u tome da vlast Volodimira Zelenskog blokadom Družbe želi izazvati energetsku krizu u Mađarskoj i tako utjecati na ishod parlamentarnih izbora. Zbog toga je Orban pak blokirao EU-ov 20. paket sankcija Rusiji, ali i EU-ov kredit Ukrajini od 90 milijardi eura. Taj bi kredit Ukrajina trebala vratiti kada joj Rusija jednog dana isplati ratnu štetu, što realno govoreći znači da ga vratiti neće nikada.

Slučaj Družba izazvao je i sukob Mađarske i Hrvatske. Naime, nakon blokade Družbe alternativan pravac za dostavu nafte Mađarskoj je morskim putem preko Omišlja i onda JANAF-om prema sjeveru. Hrvatska je odbila transportirati rusku naftu, već samo onu koja dolazi od drugih proizvođača.

Hrvatski premijer Andrej Plenković početkom godine susreo se s Magyarom i njegovim suradnicima tijekom Minhenskog sigurnosnog foruma. Na početku sastanka Magyar je primijetio da je hrvatsko izaslanstvo brojnije od njegova. Na to mu je Plenković odgovorio da je uvjeren da će prilikom njihova sljedećeg susreta Magyarovo izaslanstvo biti sigurno brojnije nego što je to bilo tom prilikom. Iz čega je prilično jasno za koga navija aktualna hrvatska vlast. 

Rekordni rezultat

Prije četiri godine na parlamentarnim izborima Fidesz je osvojio čak 54,13 posto glasova, što je bio najbolji izborni rezultat bilo koje mađarske stranke dosad. Ankete su tada prije izbora davale prednost Orbanu, ali puno manju nego što je bio rezultat izbora. Na kraju je Orban u parlamentu imao dvotrećinsku većinu s 135 zastupnika od ukupno 199. Oporbeni savez Ujedinjeni za Mađarsku dobio je 34,44 posto glasova i 57 mandata. U parlament je ušla i Naša domovina s 5,88 posto i šest mandata.