SAD, Iran i skupina regionalnih posrednika razgovaraju o uvjetima potencijalnog 45-dnevnog primirja koje bi moglo dovesti do trajnog završetka rata, izvijestio je Axios u nedjelju, pozivajući se na četiri američka, izraelska i regionalna izvora upoznata s pregovorima.

Reuters nije mogao potvrditi tu vijest, s obzirom da Bijela kuća i američki State Department trenutno nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Kako javlja Axios, posrednici raspravljaju o uvjetima dvofaznog sporazuma, a prva faza bi bila potencijalno 45-dnevno primirje tijekom kojeg bi se pregovaralo o trajnom završetku rata. Druga faza bi bio sporazum o završetku rata.

Također, navodi se, primirje bi se moglo produžiti ako bude potrebno dodatno vrijeme za razgovore.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju Wall Street Journalu da je utorak navečer njegov rok da Iran otvori Hormuški tjesnac ili se suoči s napadima na kritičnu infrastrukturu.

"Ako ne učine nešto do utorka navečer, neće više imati nikakvih elektrana i neće imati mostova", rekao je Trump Journalu.

Trump predlaže rekordni vojni proračun, traži 10% reza za druge savezne programe

Američki predsjednik Donald Trump zatražio je smanjenje neobrambenih troškova za 10% za fiskalnu godinu 2027. i ogromno povećanje vojnog proračuna za 500 milijardi dolara, dok SAD nastavlja svoj rat protiv Irana, prenosi u ponedjeljak Reuters.

Prijedlog proračuna za 2027. podnesen u petak dolazi u trenutku kada se predsjednik suočava s rizičnim izborima u inozemstvu, s administracijom koja šalje američke vojnike na Bliski istok, a umorna javnost kod kuće osjeća ekonomsku krizu zbog vrtoglavog rasta cijena plina zbog sukoba.

Za proračun je u konačnici potrebna suglasnost Kongresa, gdje je neslaganje oko Trumpovih odluka o potrošnji nedavno dovelo do najduljeg zatvaranja vlade u povijesti SAD-a.

Ogroman predloženi porast obrambenih troškova na 1,5 bilijuna dolara, u odnosu na oko bilijun dolara u 2026., uključuje povećanje plaća vojnog osoblja od 5% do 7% u vrijeme kada su tisuće vojnika aktivno raspoređene.

Bijela kuća pohvalila se da se ovo financiranje obrane približava „povijesnim povećanjima neposredno prije Drugog svjetskog rata“.

Visoki zahtjev u suprotnosti je sa skeptičnijim stavom koji je Trump imao prema vojnim izdacima u svom prvom mandatu, kada je čak jednom razinu financiranja nazvao „ludom“.

Trump je došao na dužnost obećavajući smanjenje savezne potrošnje i obuzdavanje rastućeg proračunskog deficita nacije, dovodeći najbogatiju osobu na svijetu, Elona Muska, da predvodi napore koji su s federalne platne liste uklonili oko 300.000 ljudi.

Unatoč tome, nacionalni deficit, jaz između količine novca koju savezna vlada prima i koliko troši, nastavio se povećavati, a nestranački Kongresni ured za proračun predviđa manjak od 1,853 bilijuna dolara u fiskalnoj godini koja završava 30. rujna, što je više od prošlogodišnjih 1,775 bilijuna dolara.

Nacionalni dug od 39,016 bilijuna dolara nastavio je rasti pod republikanskom i demokratskom vladom, dijelom i zato što se većina političkih bitaka oko potrošnje vrti oko iznosa koji Kongres izravno kontrolira, otprilike jedne četvrtine proračuna poznate kao „diskrecijska potrošnja“.

Proračun za 2027. nije se bavio najskupljim dijelom obveznih saveznih troškova - mirovinskim fondovima  i zdravstvenim troškovima Medicarea za starije građane - gdje se predlaganje smanjenja smatra politički opasnim.

Ako se usvoji, ukupna savezna potrošnja ministarstava dosegla bi 2,2 bilijuna dolara u 2027., u usporedbi s otprilike 1,8 bilijuna dolara potrošenih za tekuću fiskalnu godinu.