United States President Donald J Trump addresses the nation to give an update of the war against Iran from the Cross Hall of the White House in Washington, DC, USA, on Wednesday, April 1, 2026. Credit: Alex Brandon/Pool via CNP Photo via Newscom Photo: Alex Brandon - Pool via CNP/NEWSCOM
ALEX BRANDON - POOL VIA CNP/NEWSCOM
3.4.2026., 10:28
Neočekivan učinak kritika

Trumpove prijetnje povezale su Europu

Vidljivo je čvršće povezivanje europskih ekonomija, ali i jačanje europske obrambene industrije

Finski predsjednik Alexander Stubb u telefonskom je razgovoru američkom predsjedniku Donaldu Trumpu rekao da se oblikuje "europskiji NATO" te da Europa "preuzima odgovornost", priopćio je njegov ured. Reakcija je to europskih članica NATO-a nakon što je Trump najavio kako razmatra opciju američkog napuštanja Saveza. Nema sumnje da se Stubb prije telefonskog poziva Bijeloj kući konzultirao s Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom, vjerojatno i Poljskom, svim bitnijim i jačim članicama NATO-a unutar Europske unije. Najmanje su dva razloga zašto je upravo finski predsjednik prenio vijest Trumpu. Prvo, Finska je najmlađa članica NATO-a, u članstvu nije ni tri pune godine. I drugo, Finska je zemlja koja se u svojoj povijesti najžešće i najčvršće odupirala Rusiji, odnosno bivšem SSSR-u.

Strateške igre

Svojim potezima od kada je preuzeo drugi mandat u Bijeloj kući, Trump je htio poniziti i razbiti Europsku uniju. No postigao je upravo suprotno. Europska unija postala je povezanija, a u obrambenom smislu europski NATO partneri danas SAD vide kao nepouzdanog igrača, a ne više kao partnera i lidera zapadnog svijeta.

- Sve su to samo strateške igre. Za stvarnu reorganizaciju i strateško repozicioniranje NATO-a potrebno je bar nekoliko godina i to se ne može učiniti preko noći. Vjerujem kako je ovo ipak samo ispipavanje terena, s nadom da će Trump promijeniti stav u desetak dana kako on to često čini. No jasno je da SAD ovoga trenutka ne bi poštovao članak 5 prema svim zemljama Saveza. Da Francuska bude napadnuta, Velika Britanija ili Njemačka, tada bi SAD vjerojatno reagirao. Za ostale zemlje, ne vjerujem - kaže politički analitičar dr. Žarko Puhovski. Nakon Trumpove prijetnje o povlačenju iz Saveza, ali i salve uvreda izrečenih na račun europskih saveznika, članice NATO-a povukle su niz poteza. Britanski premijer Keir Starmer odmah je objavio kako se u najkraćem mogućem roku ide na čvršće povezivanje europskih saveznika i jačanje vojne spremnosti, Francuska je najavila da jača svoje snage uključujući i nuklearnu komponentu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je izrazio žaljenje što američki predsjednik "svaki dan govori suprotno" onomu što je rekao dan ranije.

- Previše govori i previše ga je posvuda. Svima nam trebaju stabilnost, smirenost, povratak miru, ovo nije predstava - rekao je francuski predsjednik.

Europska unija donijela je odluku o slanju dodatna dva milijuna eura humanitarne pomoći Kubi što je Trumpu diplomatski šamar budući da je jasno kako je cilj Washingtona slamanje ove otočne države u sljedećih nekoliko mjeseci. Čak je i Švicarska, koja nije članica NATO-a, ali uvelike ovisi o europskim partnerima, jučer objavila kako su američki sustavi Patriot otpali kao opcija pri nabavi novih sustava protuzračne obrane.

Koordinirane reakcije

- Kada je Trump 2016. prvi put dolazio u Bijelu kuću, bio je nepoznanica. Sada, tijekom drugog mandata, znalo se tko dolazi na mjesto američkog predsjednika. Europska unija danas zna s kim ima posla i zato su reakcije Europe danas brže, tvrđe i koordiniranije. Tijekom njegova drugog mandata EU se reorganizirao i prilagodio. Dodatno se zbližio i povezao. I upravo zbog toga danas EU počinje djelovati kao akter koji ne ovisi o SAD-u, akter koji je svjestan da Washington više nije predvidljiv partner - kaže dr. Petar Bašić.

Drugi Trumpov mandat dodatno je naglasio sklonost američke administracije jednostranim potezima, rušenju mostova i korištenju gospodarstva kao instrumenta političkog pritiska. No podcjenjivački stav kakvog Trump ima prema europskim partnerima nije uobičajen među saveznicima. Posebice kada se, uz uvođenje carina, u obzir uzmu i prijetnje zauzimanjem Grenlanda koji je dio Danske. Upravo zbog toga je vidljivo čvršće povezivanje europskih ekonomija, ali i jačanje europske obrambene industrije. Sve češće europske zemlje odbacuju ponude američkih vojno-tehnoloških kompanija, a europske tvrtke poput njemačkog Rheinmetalla prerastaju u vodeće svjetske proizvođače oružja.

Iranu prijetnja bombama

Očekivalo se kako će Trump u svome obraćanju naciji načeti temu izlaska SAD-a iz NATO-a, ali o tome nije rekao ni riječi. Pokušavao je opravdati vojnu intervenciju u Iranu, no pri tome nije rekao ništa novo. Američkom gledatelju nije bilo jasno je li iranski nuklearni program uništen do kraja ili ne, je li Teheran ostao bez raketa, hoće li režim biti svrgnut... Znaju samo da će sukob u Iranu, što se SAD-a tiče, trajati još dva do tri tjedna. I znaju da je galon goriva na crpkama u Americi skuplji od četiri dolara, najviše u američkoj povijesti. Trump je rekao da je američka vojska gotovo ostvarila svoje ciljeve u Iranu te je zaprijetio da će bombardirati zemlju i vratiti je u “kameno doba”.