Poremećaji u Hormuškom tjesnacu već pogađaju velik broj kompanija, i to daleko izvan sektora energetike, brodarstva i obrane. U svom osvrtu Boston Consulting Group (BCG) upozorava da je riječ o uskom grlu globalne trgovine, čiji bi produženi poremećaji mogli izazvati šire posljedice za opskrbne lance, troškove poslovanja i gospodarsku otpornost niza zemalja i industrija.

Kroz Hormuški tjesnac tjedno prolazi oko 900 plovila, a njime se odvija i oko 20 % globalnog izvoza sirove nafte. Zbog toga svaki ozbiljniji poremećaj ne ostaje ograničen samo na energetiku i logistiku, nego vrlo brzo počinje utjecati i na troškove proizvodnje, dostupnost sirovina, inflaciju, potrošnju i investicijske odluke u nizu drugih sektora. “Uz ljudske žrtve i dubok društveni utjecaj koji ovaj sukob ostavlja, lideri moraju razumjeti i njegove ekonomske posljedice, koje se prelijevaju na mnoge druge industrije, a ne samo na energiju, pomorski promet i obranu. Što duže poremećaji traju, to će više sektora biti zahvaćeno i to će oporavak biti dugotrajniji”, rekla je Aparna Bharadwaj, direktorica i senior-partnerica u BCG-u.

AFP

Viša inflacija

Ističu da bi se učinci na poslovanje mogli očitovati u promjenjivosti prihoda zbog više inflacije, mogućih ekonomskih usporavanja i slabije potrošnje, ali i u rastu proizvodnih troškova zbog skupljeg transporta, skupljih sirovina i poremećaja u opskrbi. Dodatni pritisak mogu stvoriti i viši sigurnosni troškovi, niža iskorištenost imovine te stroži uvjeti kreditiranja, koji otežavaju pristup financiranju.

Trenutačno su najizloženiji sektori nafta, plin, pomorski promet, zrakoplovstvo, tržište metala te kemijska i petrokemijska industrija. Oko petine globalne opskrbe naftom prolazi kroz Hormuz, a iako se dio tog volumena može nadoknaditi alternativnim izlaznim rutama iz Zaljeva te puštanjem strateških zaliha, jaz u opskrbi i dalje ostaje velik. Posljedice će se kroz cijene osjetiti globalno, ali će nestašice količina najviše pogoditi uvoznike u Aziji i Africi.

Također, oko 17 % globalnih tokova ukapljenog prirodnog plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, pri čemu, za razliku od nafte, ne postoje alternative za izlaz iz Zaljeva. Budući da globalni LNG kapaciteti već rade blizu pune iskorištenosti, prostor za brzo povećanje proizvodnje vrlo je ograničen, što dodatno povećava izloženost azijskih uvoznika, ali i Europe preko spot tržišta. Pomorski je promet suočen s kašnjenjima, većim troškovima i znatno povećanim sigurnosnim rizicima. Uobičajeno, više od 100 plovila dnevno prolazi kroz Hormuški tjesnac, uključujući tankere, brodove koji prevoze plin, kontejnerske i rasute terete. Osiguravatelji pritom pooštravaju uvjete pokrića u visokorizičnim vodama, povlače police ili podižu premije na razine višestruko više od uobičajenih.

Bliskoistočne zračne luke tijekom 2025. opslužile su oko 450 milijuna putnika, odnosno približno petinu globalnog prometa, a većina zračnog prostora u regiji sada je pogođena poremećajima. Posljedice uključuju preusmjeravanje ruta, kašnjenja, otkazivanja i rast troškova. U području zračnog tereta zatvaranje zračnog prostora utječe na približno petinu svjetskih kapaciteta, a rast cijena avionskog goriva dodatno opterećuje operativne troškove aviokompanija. Potom, Bliski je istok važan proizvođač aluminija, ali zbog otežanog prolaska kroz Hormuški tjesnac raspolaže ograničenim zalihama glinice potrebne za proizvodnju čistog metala. Budući da je tržište u 2026. i prije ovih poremećaja bilo pred blagim globalnim manjkom, dodatni gubitak opskrbe iz regije pojačava napetost i podiže premije, osobito u Europi i Aziji.

Važne kemikalije

Bliski istok važan je izvozni centar za niz ključnih proizvoda, uključujući helij, polietilen, metanol i gnojiva, a između 10 % i 30 % globalnih kapaciteta za pojedine važne kemikalije koncentrirano je upravo u toj regiji. Oko trećine svjetske opskrbe gnojivima prolazi kroz Hormuški tjesnac, pa bi duža blokada mogla ozbiljno ugroziti nadolazeću sezonu sjetve u nizu zemalja. Istodobno, poremećaji u opskrbi sirovinama poput nafte i LPG-a mijenjaju konkurentnost među regijama, pri čemu su azijski uvoznici, posebno Japan i Južna Koreja, među najpogođenijima.

Iako su navedeni sektori za sada najizloženiji, BCG upozorava da bi se u slučaju dugotrajnije krize posljedice proširile i na druge djelatnosti. Proizvođači robe široke potrošnje mogli bi se suočiti s višim ulaznim troškovima, a financijske bi institucije mogle osjetiti rast nenaplativih kredita i šire posljedice narušene gospodarske aktivnosti.

U takvom okruženju kompanije bi prije svega trebale staviti sigurnost i dobrobit zaposlenika koji rade ili putuju u regiju na prvo mjesto. Istodobno, važno je koristiti se geopolitičkim analizama za procjenu mogućeg razvoja sukoba, uz razumijevanje da trajanje poremećaja u Hormuškom tjesnacu ne mora nužno pratiti ukupno trajanje samog konflikta.