Iran prijeti uništenjem elektrana i desalinizatora zemljama Zaljeva
Američki predsjednik Donald Trump nema viziju rješenja kaosa u koji je Bliski istok upao. Dok je još u subotu navečer tvrdio kako se situacija u Iranu smiruje te da će intenzitet rata biti uskoro smanjen, tijekom nedjelje je ponovno promijenio retoriku ustvrdivši kako će se borba nastaviti svom žestinom.
Doduše, između tih dviju izjava Izrael je prešao još jednu "crvenu liniju" - zrakoplovstvom je raketirao nuklearno postrojenje Natanz u Iranu, čije bi uništenje izazvalo ekološku katastrofu jednaku detonaciji prljave nuklearne bombe.
Veći domet
Rakete izraelskih zrakoplova nisu uspjele probiti betonsku jezgru sustava. Najvažniji dijelovi postrojenja nisu oštećeni i nije došlo do curenja radijacije. No, Iran je odgovorio žestoko. Balističkim raketama pogođena je Dimona, gradić u kojem je smješteno izraelsko postrojenje Nagev, okosnica izraelskoga nuklearnog programa. Iako sam Nagev nije ciljan ni pogođen, rakete koje su padale u krugu od nekoliko kilometara oko postrojenja posijale su paniku. Ne samo zbog činjenice da su uništeni deseci zgrada, ranjeno više od stotinu ljudi, a poginulo, nagađa se, nekoliko desetaka, nego je paniku izazvala i činjenica da su rakete uopće pogodile Dimonu. To je, naime, upravo zbog Nageva, u protuzračnom smislu, najzaštićenije mjesto u Izraelu, zaštićenije od Tel Aviva ili Jeruzalema. Udari su pokazali kako iranske balističke rakete bez većih problema probijaju i najjače dijelove Željezne kupole u koju se Izrael uzdao kao zaštitu.
- Iran je prije nekoliko dana poručio kako još nisu upotrijebili najmoćnija oružja iz svog raketnog arsenala, i očito je da je to istina. Izgleda da tek sada počinju koristiti vrh tehnologije koju posjeduju - kaže za naše novine gruzijski novinar i analitičar Vazha Tavberidze.
Da je raketni program kojim Teheran raspolaže znatno sofisticiraniji i učinkovitiji nego što se procjenjivalo, pokazalo se i ispaljivanjem dviju raketa na američko-britansku bazu Diego Garcia. Naime, sve su obavještajne procjene do sada govorile kako Iran ima rakete srednjeg dometa, i to sa smanjenim bojevim glavama, do 2000 kilometara. Međutim, iranske su rakete pale nedaleko od obala tog otoka udaljenog od Irana oko 3800 kilometara, gotovo dvostruko više od dometa koji je smatran mogućim.
Upravo su ti događaji bili okidač za Trumpovu promjenu stava, pa je dao Iranu ultimatum od 24 sata da otvori Hormuški tjesnac. U protivnom će, ustvrdio je, američke snage uništiti sve iranske elektrane i zemlju ostaviti bez električne struje. Iranski odgovor je bio: ako samo pipnete naše elektrane, mi u potpunosti uništavamo sve elektrane, ali i sustave za desalinizaciju vode zemalja Zaljeva. Inače, zemlje zapadnog dijela Perzijskog zaljeva, od Katara i Suadijske Arabije do UAE-a, čak i do 90 posto svojih potreba za vodom zadovoljavaju procesom desalinizacije morske vode. Saudijska Arabija nema nijednu rijeku, a tek nešto malo vode dolazi iz nekoliko izvora.
Prijetnja invazijom
Uništenje desalinizatora ostavilo bi stotine milijuna ljudi bez kapi vode, u pustinjskim državama.
- Ne treba previše sumnjati kako Iranci imaju mogućnost za uništavanje desalinizatora, koji su mahom postavljeni na samoj obali ili uvučeni tek nekoliko kilometara od obale Zaljeva. Šehidi su dovoljno razorni da unište takva postrojenja. I nema pri tome sumnje ni da bi Iranci doista napali te ciljeve. Pokazalo se do sada da kada nešto zaprijete, to obično i ostvare. Iran u ovoj borbi nema što izgubiti i posegnut će za svim oružjem i taktikama koji su mu na raspolaganju - kaže Tavberidze.
Dok se raketni rat dodatno pojačava, sve je izglednije kako će ovaj sukob dobiti i svoju "kopnenu komponentu". Trump sve češće tvrdi kako je djelomična kopnena invazija jedna od opcija koja je na stolu Ovalnog ureda, a do sredine tjedna pred Hormuški tjesnac dolazi desantni brod s približno 2400 marinaca koji su prema Zaljevu krenuli iz Malezije. Nagađaju se dva moguća cilja ako do desanta doista dođe - područje Bandar Abbasa, dijela iranske obale uz sam Hormuški tjesnac, ili otok Kharg na sjeveru Zaljeva, na kojem je glavni iranski naftni terminal. No, Iranci su spremni na invaziju, a marince, prilično je izvjesno, čekaju elitne, prekaljene postrojbe Iranske revolucionarne garde s velikim isustvom iz Sirije.
Papa Lav u nedjelju je smrt i razaranje zbog rata na Bliskom istoku prozvao "skandalom za cijelu ljudsku obitelj", ponovno pozvavši na trenutačni prekid neprijateljstava. Rekao je da sa zaprepaštenjem prati situaciju na Bliskom istoku i u drugim regijama pogođenima sukobom i nasiljem.
- Ne možemo ostati tihi nasuprot patnji tolikih ljudi, bespomoćnih žrtava tih sukoba. Što boli njih, boli i cijelo čovječanstvo - rekao je Lav na tjednoj molitvi Angelus na Trgu svetog Petra.