Slovenija će danas održati svoje desete parlamentarne izbore u povijesti svoje neovisne države, a na kojima se očekuje vrlo tijesna utrka između liberalne stranke premijera Roberta Goloba i stranke bivšeg ultrakonzervativnog premijera Janeza Janše nakon kampanje na koju je snažno utjecao međunarodni kontekst.

Birači s pravom glasa, kojih na ovim izborima ima 1,698.352, moći će od 7 do 19 sati birati između 1.185 kandidata za 90 zastupničkih mjesta. Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima natječe se 17 lista, od kojih 15 u svih osam izbornih jedinica. Koliko su stranke bile uspješne u uvjeravanju birača, znat će se kasno navečer ili u ponedjeljak navečer, kada će biti objavljeni prvi djelomični neslužbeni rezultati izbora.

Ovogodišnji parlamentarni izbori bit će deseti u povijesti neovisne države. Posljednji su održani 24. travnja 2022. godine.

Nakon dugog vodstva, Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS) u posljednjim je anketama rame uz rame s Golobovim Pokretom za slobodu (GS). Razlika je unutar statističke pogreške. Golob (57) je smanjio razliku zahvaljujući popularnim mjerama, uključujući povećanje mirovina, ali i zbog međunarodne situacije, kaže Ali Zerdin, urednik nedjeljnog dodatka lista Delo.

Pod njegovim vodstvom Slovenija je postala jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja je izraelski rat u Gazi opisala kao "genocid". A prema novinaru Dela, Urošu Esihu, Izrael ima svaki interes vidjeti "potpuni preokret vanjske politike Slovenije". Posljednje dane kampanje obilježila je i afera Crna kocka, nazvana po izraelskoj obavještajnoj tvrtki za koju se sumnja da stoji iza objavljivanja videozapisa skrivenih kamera na internetu koji sugeriraju korupciju unutar vlade.

Janša je priznao sastanak s jednim od rukovoditelja Crne kocke, ali je porekao bilo kakvu umiješanost u objavljivanje videozapisa. "Slovenski građanin mora biti na prvom mjestu, a ne Palestina, a ne ilegalni migranti", izjavio je tijekom televizijske debate u petak navečer.

Ako Janša (67) pobijedi, analitičari predviđaju neliberalni zaokret za zemlju od 2,1 milijuna stanovnika u kontekstu rastućeg nacionalizma u Europi. Ovaj bliski saveznik mađarskog premijera Viktora Orbana zalagao se za povratak "slovenskim vrijednostima", uključujući one "tradicionalne obitelji", i obećao je da će "zatvoriti slavinu" javnih sredstava određenim nevladinim organizacijama.

Tijekom svog trećeg mandata od 2020. do 2022. više se puta sukobljavao s EU i pokušavao ušutkati kritične medije. Njegovo rješavanje pandemije Covida-19, koje se smatra autoritarnim, izvelo je desetke tisuća ljudi na ulice i dovelo do uvjerljive pobjede Goloba, tada političkog novaka.

Golob na čelu koalicije lijevog centra provodi program usmjeren na socijalnu uključenost te je legalizirao brak i posvajanje za istospolne parove. Na međunarodnoj razini oštro je kritizirao ruski rat protiv Ukrajine - što je  jedna od rijetkih točaka slaganja s Janšom - i američke ambicije u vezi s Grenlandom.

"Za one koji vole Sloveniju pod suncem slobode, izbor je vrlo jasan", izjavio je tijekom televizijske debate.