Svjetski dan voda obilježava se od 22. ožujka 1993. zahvaljujući Ujedinjenim narodima (UN), koji su taj dan posvetili vodi - izvoru života i resursu bez kojeg život ne bi bio moguć.
Cilj je obilježavanja tog dana potaknuti djelovanje za rješavanje krize s vodom i sanitarnim uvjetima na globalnoj razini te podići svjesnost o tome kako i danas 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa sigurnoj vodi. Ovogodišnja tema "Voda i rodna ravnopravnost" fokusira se na ulogu vode u postizanju rodne ravnopravnosti uz geslo "Gdje voda teče, raste jednakost". Ova tema obrađuje surovu svakodnevicu, jer nestašica vode i nedostatak sanitarnih uvjeta nerazmjerno pogađa žene i djevojčice, osobito u mnogim dijelovima svijeta gdje su siromaštvo, nejednakost spolova i nedostatak vode duboko povezani. Kako ističe prim. mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva, u osam od deset domaćinstava koja se suočavaju s nestašicom vode, za prikupljanje vode odgovorne su žene i djevojčice. ''Taj fizički zahtjevan posao koji obavljaju oduzima im dragocjeno vrijeme koje bi mogle posvetiti sebi. Kad vodu približimo domu, vratit ćemo im njihovo vrijeme. Osim navedenog pristup sigurnim sanitarnim uvjetima ključan je za žensko zdravlje. Svaka osoba, zajednica i ekosustav ovise o čistoj vodi za piće, kao i zdravlje, proizvodnja hrane, energija i bioraznolikost. Klimatske promjene s kojima se suočavamo mijenjaju vremenske obrasce, što dovodi do češćih i težih suša i poplava. Zbog toga dostupnost vode postaje manje predvidljiva, a izvori vode onečišćeniji, što ranjivijim zajednicama još više otežava pristup sigurnoj vodi'', kaže. Glavni cilj obilježavanja ovog dana je djelovati prema Cilju održivog razvoja (SDG)6: Voda i sanitacija za sve do 2030. Jednakost u pogledu vode povezana je s boljim zdravljem, ostvarivanjem boljih životnih prilika, obrazovanjem, dostojanstvom, smanjivanjem stopa siromaštva i rastom gospodarstava. Svatko od nas svojim primjerom može sudjelovati u ostvarivanju tih poboljšanja i promjena, jer pristup sigurnoj i čistoj vodi znači puno više od pukog preživljavanja. Inače, Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Europskoj uniji po zalihama vode, s prosječnih 30.700 metara kubnih vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Europi i 42. u svijetu kada je riječ o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa. U Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije naglašavaju kako je, kada govorimo o zaštiti kakvoće voda, stanje vodnih tijela u Hrvatskoj pretežito dobro. Naglasili su kako provode brojne aktivnosti u zaštiti voda, kao i projekte i programe javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ali i projekte obrane od poplava, revitalizacije vodotoka i navodnjavanja. Za to su, uz ostalo, korištena i nepovratna novčana sredstva EU-a, pa će kroz 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijardi eura, od čega su nepovratna sredstva 2,2 milijarde eura, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšanu javnu vodoopskrbu, a 800.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda. Hrvatska kontinuirano ulaže i u razvoj i modernizaciju sustava javnog navodnjavanja. Dosad je izgrađeno 29 novih sustava i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje oko 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za što je utrošeno 152,5 milijuna eura. Budući da se utjecaj klimatskih promjena odražava na količine voda, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je jedan od ključnih zadataka racionalizacija potrošnje vode, osobito u vodoopskrbnim sustavima te da je smanjenje gubitaka jedan od prioriteta i sastavni dio reforme u sektoru vodnih usluga. Da je Hrvatska zemlja relativno bogata vodom, tvrde i u Zelenoj akciji, ali upozoravaju kako se vodni resursi nalaze pod sve većim pritiskom. Mišljenja su kako će klimatske promjene znatnije utjecati i negativno se odražavati i na proizvodnju električne energije s obzirom na to da se Hrvatska u njezinoj proizvodnji ponajviše oslanja na hidroelektrane. Iz WWF-a, pak, navode kako samo 39,5 posto površinskih voda u EU-u postiže dobro ekološko i tek 26,8 posto dobro kemijsko stanje, a u Hrvatskoj je u vrlo dobrom i dobrom ekološkom stanju 12 posto tekućih i 14 posto stajaćih voda.