(FILES) This handout picture provided by the Iranian presidency on September 22, 2019 shows President Hassan Rouhani (C) and other top military commanders watching members the Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) marching past during the annual "Sacred Defence Week" military parade marking the anniversary of the outbreak of the devastating 1980-1988 war with Saddam Hussein's Iraq, in Tehran. Iran's IRGC is the ideological army of the Islamic republic tasked with protecting the revolution from external and domestic threats but is accused by the West of militant activity abroad and serial rights violations at home. The EU is expected on January 29, 2026 to agree to list it as a terrorist organisation, matching similar classification enacted by the US, Canada, and Australia. (Photo by Iranian Presidency/AFP)/=== RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO/HO/IRANIAN PRESIDENCY" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS ===
AFP
10.3.2026., 8:00
PORUKA TRUMPU

IRGC: Mi smo ti koji će odrediti kraj rata, uvjeti su u našim rukama

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) izjavio je u utorak ujutro da će oni "odrediti kraj rata", odbacujući izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji sugerira da bi sukob s Iranom uskoro mogao završiti.

"Mi smo ti koji će odrediti kraj rata", priopćio je IRGC u izjavi koju je prenijela iranska novinska agencija Tasnim.

"Uvjeti na bojnom polju i kraj rata u rukama su Islamske Republike", dodaje se u izjavi.

Ranije je Trump rekao za američku televizijsku postaju CBS News da rat s Iranom smatra uglavnom završenim.

"Nemaju mornaricu, nemaju komunikacije, nemaju zrakoplovstvo. Tek što imaju nešto projektila. Njihovi dronovi posvuda se ruše, čak i oni njihove proizvodnje. Ako pogledate, ništa im nije ostalo. Ništa im nije ostalo u vojnom smislu", rekao je.

Trump je dodao da je SAD "vrlo daleko" ispred inicijalnog procijenjenog vremenskog okvira od četiri do pet tjedana.

Izraelske i američke snage napale su Iran krajem veljače, ciljajući političko i vojno vodstvo zemlje, kao i protuzračnu obranu, mornaricu, zrakoplovstvo i druge vojne sposobnosti.

Nakon što su napadi započeli, Trump je rekao da očekuje da će kampanja trajati četiri do pet tjedana.

Kriza na Bliskom istoku zaustavila je brodarstvo i izvoz energije kroz vitalni Hormuški tjesnac, kojim prolazi otprilike petina globalnih tokova nafte i ukapljenog prirodnog plina. Iranska revolucionarna garda izjavila je da će svaka arapska ili europska zemlja koja protjera veleposlanike Izraela i SAD-a sa svog teritorija imati punu ovlast i slobodu prolaska kroz Hormuški tjesnac, izvijestili su u ponedjeljak iranski državni mediji.

Stotine brodova ostaju usidrene s obje strane tog strateškog plovnog puta dok tržišta nafte i brodarstva prate bilo kakav znak da bi se plovidbe mogle pojačati kroz uski koridor.

Cijene nafte padaju nakon Trumpove izjave da je rat s Iranom 'gotovo završen'

Cijene nafte naglo su pale u ponedjeljak navečer nakon što je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi se sukob s Iranom mogao bližiti kraju.

Nakon intervjua za CBS News u kojemu je Trump rekao: "Mislim da se rat gotovo bliži kraju" cijena sirove nafte Brent pala je na 90 dolara po barelu, što je 30 dolara manje nego prethodne noći.

Također je kazao da Iran "nema mornaricu, komunikacije", da "nema ni zrakoplovstvo" te istaknuo kako su Sjedinjene Države odmaknule vrlo daleko u odnosu na početno procijenjeno vrijeme ratovanja od četiri do pet tjedana.

Rekao je i da u Hormuškom tjesnacu, ključnom za globalnu opskrbu naftom i plinom koju uglavnom blokira Iran, razmatra preuzimanje kontrole.

Kasnije u ponedjeljak na svojoj platformi Truth Social napisao je da će Sjedinjene Države, postupi li Iran na način kojim će zaustaviti protok nafte kroz Hormuški tjesnac, "udariti DVADESET PUTA JAČE nego dosad".

Strah od poremećaja u opskrbi u ponedjeljak ujutro podigao je cijenu sirove nafte Brent iznad 120 dolara po barelu, što je najviša razina od 2022. godine.

Trenutačna cijena ostaje viša od one prije početka sukoba kada se Brentom trgovalo s oko 70 dolara po barelu.

Nagli porast cijena nafte potaknuo je zabrinutost zbog zastoja u gospodarskom rastu.

Olakšanje je stiglo u ponedjeljak nakon izvješća po kojemu skupina G7 vodećih zapadnih industrijaliziranih zemalja razmatra mogućnost korištenja nacionalnih rezervi nafte da bi pridonijela stabilizaciji tržišta.

Te se rezerve rijetko koriste, a kada se to i dogodi obično se koriste samo u vrijeme velikih kriza s opskrbom.

Odluka o tome potezu još nije donesena, rekao je francuski ministar financija Roland Lescure.