Human Rights Watch optužio je u ponedjeljak Izrael da je nezakonito upotrijebio bijeli fosfor u napadu na južni Libanon, a Izrael je sa svoje strane optužio Iran da u napadima nastavlja koristi kasetne bombe.

Human Rights Watch (HRW) optužio je Izrael da je nezakonito upotrijebio bijeli fosfor u napadu na stambenu četvrt na jugu Libanona prošli tjedan.

U izvješću objavljenom u ponedjeljak, organizacija je navela da je uspjela provjeriti i geografski locirati sedam snimki.

Zapaljiva svojstva bijelog fosfora mogu biti smrtonosna ili uzrokovati teške ozljede s doživotnim posljedicama.

"To što je izraelska vojska protuzakonito koristila bijeli fosfor iznad stambenih područja iznimno je alarmantno i imat će strašne posljedice za civile", rekao je Ramzi Kaiss, istraživač HRW-a za Libanon.

Izraelska vojska isprva nije komentirala optužbe.

Bijeli fosfor zapali se u dodiru s kisikom iz zraka i nastavlja gorjeti sve dok se ne potroši ili dok se ne prekine dotok kisika.

Dodatni protokol uz Ženevske konvencije o međunarodnom humanitarnom pravu zabranjuje korištenje fosfornog oružja ako postoji rizik da će primarno pogoditi civile.

Prije napada 3. ožujka, izraelska vojska pozvala je civilno stanovništvo na evakuaciju i ostanak na udaljenosti od najmanje tisuću metara od područja napada, navodi se u izvješću HRW-a.

Nije se moglo potvrditi jesu li ljudi na tom području ozlijeđeni bijelim fosforom.

U međuvremenu, izraelska vojska optužila je u ponedjeljak Iran da je ponovno upotrijebio kasetno streljivo u raketnim napadima na Izrael.

Glasnogovornik vojske nije precizirao koji je dio zemlje bio meta.

Teheran je ranije potvrdio korištenje bojnih glava s kasetnim streljivom, kako tijekom ovog sukoba, tako i u prošlogodišnjem ratu u lipnju.

Korištenje kasetnog streljiva široko je osuđeno u međunarodnoj zajednici jer neselektivno prekriva velika područja eksplozivnim napravama te je posebno opasno za civile.

Izrael je optužio Iran za namjerno ispaljivanje ove vrste streljiva na civilna područja.

Glasnogovornik izraelske vojske rekao je novinarima da Iran od početka ovog rata koristi kasetno streljivo protiv izraelskih urbanih centara "gotovo svakodnevno".

"Ciljaju velike gradove", rekao je.

Dosadašnje žrtve iranskih napada u Izraelu bili su isključivo civili.

Pojasnio je da je kasetno streljivo općeniti naziv za raketu ili projektil koji sadrži više bojnih glava ili eksplozivnih naboja. "To viđamo u različitim varijantama", dodao je glasnogovornik.

Osipa se lojalistička baza iranskog režima i vrhovnog vođe - analiza

Novi iranski vrhovni vođa suočava se s masovnim napadima izvana i sve izraženijim unutarnjim negodovanjem budući da nema tako snažnu podršku tvrdokornih ideologa kakvu su uživali njegovi prethodnici.

Novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, koji ima dubok utjecaj unutar Iranske revolucionarne garde (IRGC) i njihovih golemih poslovnih mreža, preživio je američke i izraelske zračne napade na Iran u kojima je njegov otac, ajatolah Ali Hamenei, ubijen prije više od tjedan dana.

Na državnoj televiziji prikazane su pristaše Islamske Republike kako slave na ulicama nakon što je tvrdokorno klerikalno vijeće izabralo novog vođu kasno u nedjelju.

Ipak, Reutersovi intervjui s trima članovima Basidža, dobrovoljačke milicije IRGC-a, kao i civilima, dužnosnicima, insajderima i političkim analitičarima, ukazuju na mnogo užu bazu podrške nego što je Islamska Republika imala nekoć.

„Strategija iza odabira tvrdokornog čelnika za novog vođu možda je učvršćivanje baze, ali oni na kraju imaju sve manji krug pristaša“, rekao je Ali Ansari, profesor moderne povijesti na Sveučilištu St Andrews u Velikoj Britaniji.

„A što dulje ovo traje, to će se ona više osipati na rubovima“, rekao je.

Jezgra lojalista

Islamska Republika nastala je iz revolucije 1979. koju su podržali milijuni Iranaca. Ali desetljeća vladavine obilježena korupcijom, represijom i lošim upravljanjem oslabila su tu podršku, odvlačeći od nje mnoge građane.

Ipak, jezgra lojalista ostaje, ljudi koji se redovito pojavljuju na biralištima kako bi podržali islamski sustav i koji izlaze na ulice kako bi ugušili prosvjede oporbe.

„Jako sam sretna što je on (Modžtaba Hamenei) naš novi vođa. To je bio šamar u lice našim neprijateljima koji su mislili da će se sustav srušiti ubojstvom njegova oca. Put našeg pokojnog vođe nastavit će se“, rekla je studentica Zahra Mirbageri (21) iz Teherana.

Dobro organizirani i sposobni za brzu mobilizaciju, lojalisti i dalje predstavljaju veliku prepreku američkim ili izraelskim nadama za promjenu režima.

„Prinijeli smo mnogo mučenika. Žrtvovali su se za našeg vođu. Sada moramo pokazati da se put vođe Hameneija nastavlja“, rekao je 32-godišnji Mahdi Rastegari, učitelj vjeronauka i član Basidža.

„Dat ćemo za nj čak i živote“, rekao je.

Američki predsjednik Donald Trump ranije je odbacio Modžtabu kao kandidata za novog vrhovnog vođu Irana, a Izrael je rekao da će tkogod bude vodio Iran biti meta.

Na posljednjim predsjedničkim izborima, najtvrdokorniji kandidat, Saed Džalili, osvojio je oko 9 milijuna glasova u prvom krugu i 13 milijuna u drugom, prema službenim rezultatima, što je ipak manji dio od više od 61 milijuna Iranaca koji imaju pravo glasa.

No kontinuirano bombardiranje izazvalo je bojazan od kaosa i ugnjetavanja među onima koji se nadaju promjenama.

„Gardisti i sustav i dalje su moćni. Imaju desetke tisuća vojnika spremnih boriti se kako bi održali ovaj režim. Mi, narod, nemamo ništa“, rekao je 34-godišnji Babak, poslovni čovjek u Araku koji je zatražio da se njegovo prezime ne objavi.

Osipanje podrške 

S obzirom na ubijenog vođu prvog dana rata i pukotine koje se pojavljuju u hijerarhiji te zemlje, podrška tvrdolinijaša Islamskoj Republici sada će biti testirana kao nikada.

Muškarci poput Rastegarija, člana Basidža, predstavljaju mrežu moći koja se proteže od ureda vrhovnog vođe u središtu Teherana, sada uništenog, do svakog sela i naselja.

Svake noći od Hameneijeve smrti uz režimsku podršku tvrdolinijaši održavaju ceremonije žalosti za njim, unatoč bombama koje padaju diljem zemlje.

Među njima ima ljudi spremnih umrijeti kao mučenici zbog svoje žarke vjere u vladavinu božanski vođenog klerika, kako je oni vide, te onih s motivima koji su više plaćeničke naravi, koji su profitirali od svog statusa javnih podupiratelja sustava.

Još jedan član Basidža, Ali Mohamad Hoseini, odlazi s posla u očevoj trgovini u šijitskom muslimanskom sjemeništu Komu. Tamo provodi večeri obilazeći kontrolne točke kako bi otkrio bilo kakve znakove javnog neslaganja.

„Najvažnije pitanje je očuvanje režima, što je ono što Amerikanci ciljaju“, rekao je 29-godišnjak, rekavši da bi podržao bilo kojeg klerika koji naslijedi Hameneija. To je „vjerska dužnost“ za koju je spreman umrijeti, kaže.

Međutim, taj stupanj predanosti nije univerzalan. Drugi član Basidža, koji je tražio da ga se identificira samo kao Hasana i da se kaže tek da je iz šijitskog svetišta Mašhada, rekao je da sumnja u opstanak Islamske Republike.

„Moramo biti realni“, rekao je, ukazujući na kontinuirani američki pritisak i razorne posljedice razornih zračnih napada.

Članovi Basidža i drugi koji pokazuju odanost sustavu desetljećima su uživali privilegije, uključujući povlaštena mjesta na sveučilištu, ponude za posao i subvencionirane bankovne kredite, ali urušavanje gospodarstva moglo bi okončati takve pogodnosti.

„Više nemamo ni zračne luke. Nemamo luke. Kako će obnoviti ovo gospodarstvo?“, rekao je 29-godišnji Hasan.