Iranski predsjednik Masud Pezeškian u subotu je odbacio pozive na predaju nazvavši ih 'apsurdnima', tjedan dana nakon što su Izrael i Sjedinjene Države započeli velike napade na iranske vojne i nuklearne objekte i vodstvo.

"Nagađanja o mogućoj predaji zemlje su apsurdna, a neprijatelji takve snove mogu odnijeti u grob", rekao je Pezeškian u video poruci emitiranoj na državnoj televiziji.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da više ne želi sklopiti sporazum s Iranom. Umjesto toga, rekao je, situacija mora rezultirati "bezuvjetnom predajom".

Pezeškian je također pozvao svoje sunarodnjake da ostave po strani sve unutarnje razlike i ujedinjeni se suprotstave vanjskim prijetnjama.

"Ako imamo razlike, bolje ih je riješiti među sobom", rekao je.

AFP

Rat ulazi u drugi tjedan

Dok rat ulazi u drugi tjedan, Izrael i Iran u subotu nastavljaju s međusobnim napadima, a Teheran se ispričao susjednim državama zbog svojih "postupaka" u očitom nastojanju da ublaži gnjev u regiji zbog napada na civilne ciljeve u arapskim zemljama Perzijskog zaljeva.

Američko-izraelski rat protiv Irana već se proširio izvan iranskih granica, jer je Teheran odgovorio napavši Izrael i arapske države Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze, a Izrael je napao libanonsku oružanu skupinu Hezbolah koju podupire Iran.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Katar, Bahrein i Saudijska Arabija prošli su tjedan izvijestili o napadima dronovima i raketama. Iranski predsjednik Masud Pezeškian je kazao da je privremeno iransko vijeće odobrilo prekid napada na obližnje zemlje - osim ako te zemlje ne napadnu Iran.

"Osobno se ispričavam susjednim zemljama pogođenim iranskim akcijama", poručio je.

U kolikoj je mjeri Pezeškianova izjava odraz odluke Irana o povlačenju ili zbog čega još je nejasno, no neki su napadi, kako izvješćuju mediji, u subotu ujutro bili usmjereni na zaljevske države.

Iran je posljednjih godina popravio odnose sa svojim zaljevskim susjedima, uključujući i bivšega regionalnog ljutog suparnika - Saudijsku Arabiju, a diplomatska se kampanja urušila kad je Revolucionarna garda prošli tjedan ispalila brojne dronove i rakete.

Zaljevske države odmah su izrazile ogorčenje što je njihova civilna infrastruktura - hoteli, luke i naftna postrojenja - pogođena, premda nisu sudjelovale u američko-izraelskim napadima. Premda se u zaljevskim državama nalaze američke vojne baze, jasno su dale na znanje Washingtonu da neće dopustiti da se one koriste za napade na Iran.

Iranska strategija izazivanja maksimalnog kaosa utjecala je na povećanje cijena energije, naštetila je globalnim poslovnim i logističkim vezama te poljuljala povjerenje u stabilnost regije kada je posrijedi svjetska ekonomija. 

Prerano je reći znače li Pezeškianove izjave to da je Iran odlučio izmijeniti takvu strategiju jer drži do budućih veza sa susjedima u Perzijskom zaljevu ili ih treba protumačiti kao upozorenje da je Teheran i dalje spreman napasti cijelu regiju.

Pezeškianove su izjave uslijedile u trenutku kada se diplomatski izgledi za postizanje prekida neprijateljstava čine sumornima s obzirom na to da američki predsjednik Donald Trump zahtijeva "bezuvjetnu predaju" Teherana.

Istodobno je ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio sućut Pezeškianu zbog brojnih civilnih žrtava koje su posljedica "oružane izraelsko-američke agresije na Iran" te je pozvao na hitan prekid neprijateljstava, prenio je Kremlj.

Očekuje se da će Rusija podržati "legitimna iranska prava protiv agresije" korištenjem svojih međunarodnih kapaciteta, rekao je Pezeškian u telefonskom razgovoru s Putinom, izvijestili su iranski državni mediji.

U subotu ujutro iranska vojska je objavila da je njihova mornarica dronovima napala ciljeve u Izraelu, ali i na američke baze u Abu Dhabiju i Kuvajtu, kao očit odgovor na američki napad na njihov brod IRIS Dena, pri čemu je smrtno stradalo više desetaka mornara.

Izraelska je vojska ranije objavila da je identificirala projektile lansirane iz Irana prema Izraelu. Dok su izraelske obrambene snage reagirale da bi oborile iranske projektile, čule su se eksplozije.

Nedugo nakon baražne vatre izraelska je vojska izvijestila da je počela s valom napada usmjerenih na infrastrukturu u Teheranu. Izrael je napao i susjedni Libanon, gdje je, kako je rečeno, gađao iranske ciljeve i ciljeve Hezbolaha.