Videozapis Bijele kuće počinje scenom iz akcijske igre "Call of Duty", a zatim se hitro prebacuje na slike borbenih zrakoplova koji uzlijeću s nosača zrakoplova, na projektile koji presijecaju nebo i mete koje eksplodiraju u usporenoj snimci - sve uz snažan ritam pjesme repera Childisha Gambina "Bonfire" i naratora koji dubokim glasom kaže: "Mi pobjeđujemo u ovoj bitki."

Nakon svake eksplozije pojavljuje se rezultat ubojstava iz igre "Call of Duty", koji pokazuje numeričku vrijednost zarađenu za eliminaciji neprijatelja. Videozapis, pregledan preko 58 milijuna puta, dio je kampanje na društvenim mrežama koju je Trumpova administracija pokrenula kako bi američkoj javnosti prodala svoju kampanju bombardiranja Irana.

Dok su bivše administracije često koristile kampanje odnosa s javnošću na početku sukoba da bi pojasnile zašto je SAD krenuo u rat, ovaj se put ističe da je Amerika otišla u rat s prepoznatljivim daškom hrabrosti.

Videozapisi su pregledani više milijuna puta i podijeljeni na mnogim društvenim mrežama, a objavili su ih Bijela kuća i Pentagon na X-u, TikToku i Instagramu i prepuni su aluzija na pop kulturu, s puno poticajne glazbe i isječaka iz moćnih akcijskih filmova.

Kritičari su niz videozapisa s likovima Supermana, snimkama iz filmova "Hrabro srce", "Top Gun", "Iron Man" i "Gladijator" kombiniranim s uništenjem vojne opreme, opisali kao neukusnu "gamifikaciju" rata u kojemu su ubijeni pripadnici američkih snaga i iranski civili. U drugim videozapisima pojavljuju se Pixarovi likovi i Nickelodeonov Spužva Bob. 

I dok se Bijela kuća muči u nastojanju da na jasan način artikulira rat koji je započeo američko-izraelskom kampanjom bombardiranja 28. veljače uz kontradiktorna obrazloženja predsjednika Trumpa i nekih članova kabineta, neki bivši republikanski dužnosnici i stručnjaci za komunikacije videozapise nazivaju neprimjerenim i bahatim pokušajem prikazivanja američke vojne moći.

Umjesto toga, smatraju oni, Trump bi američkoj javnosti i Irancima trebao jasno objasniti zbog čega je Amerika izazvala još jedan sukob na Bliskom istoku.

"Ako želite uspješno komunicirati, tada je jedna od glavnih stvari koje trebate pojasniti - reći iranskom narodu zbog čega bombardirate njihovu zemlju, a ne prikazivati kako mi dižemo stvari u zrak“, smatra James Glassman, stručnjak za komunikacije, bivši podtajnik za javnu diplomaciju i javne poslove u republikanskoj administraciji bivšeg predsjednika Georgea W. Busha. "Čini se kako je ovo pokušaj da se rat, nakon što je započet, prikaže kao 'cool' stvar, tako da izgleda kao videoigra."

Matthew Baum, profesor globalnih komunikacija na John F. Kennedy School of Government Sveučilišta Harvard rekao je da je potencijalni problem za Trumpa to što je kampanju vodio na obećanju američkog izolacionizma. Kao rezultat nije jasno hoće li poruka o vojnoj moći putem memova i online videozapisa biti jednako učinkovita kao Trumpovo ranije korištenje društvenih mreža kojima je nastojao pridobiti pristaše svojega pokreta Make America Great Again.

Rat s Iranom prijeti duljim poremećajima globalnih energetskih tržišta

Potrošači i tvrtke diljem svijeta mogli bi zbog rata s Iranom tjednima ili mjesecima biti prisiljeni plaćati više cijena goriva, čak i ako se sukob koji je počeo prije tjedan dana brzo završi, dok se dobavljači bore s oštećenim postrojenjima, poremećenom logistikom i povišenim rizicima za plovidbu, piše Reuters.

Takvi izgledi predstavljaju širu globalnu ekonomsku prijetnju, kao i političku ranjivost za američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči kongresnih izbora u studenom, s obzirom na to da su birači osjetljivi na račune za energiju i neskloni angažmanima u inozemstvu.

Analitičari JP Morgana naveli su u izvješću u petak da se "tržište pomiče s procjene čistog geopolitičkog rizika kroz cijene na suočavanje s konkretnim operativnim poremećajima, jer zatvaranja rafinerija i ograničenja izvoza počinju narušavati preradu sirove nafte i regionalne tokove opskrbe".

Sukob je već doveo do obustave oko petine globalne opskrbe sirovom naftom i prirodnim plinom, dok Teheran napada brodove u Hormuškom tjesnacu između svojih obala i Omana, kao i energetsku infrastrukturu diljem regije.

Globalne cijene nafte porasle su ovog tjedna 24 posto na više od 90 dolara po barelu i na putu su prema najvećem tjednom rastu od pandemije, što podiže cijene goriva za potrošače širom svijeta.

Gotovo potpuno zatvaranje tjesnaca znači da su golemi regionalni proizvođači nafte – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak i Kuvajt – morali obustaviti isporuke čak 140 milijuna barela nafte, što je jednako otprilike 1,4 dana globalne potražnje, svjetskim rafinerijama.

Zbog toga se skladišta nafte i plina u Perzijskom zaljevu ubrzano pune, zbog čega se smanjuje proizvodnja na naftnim poljima u Iraku, a Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati vjerojatno će biti sljedeći, navode analitičari, trgovci i izvori.

Izvor iz državne naftne kompanije u regiji, koji je želio ostati anoniman, rekao je da će uskoro svi morati prekinuti rad ako brodovi ne dođu.

Amir Zaman, voditelj komercijalnog tima za Ameriku u tvrtki Rystad Energy, rekao je da bi naftnim poljima koja su prisiljena na zatvaranje diljem Bliskog istoka zbog poremećaja u brodarstvu moglo trebati neko vrijeme za povratak u normalu.

Dodao je da bi sukob mogao završiti, ali bi povratak proizvodnje na prijašnje razine mogao trajati danima, tjednima ili mjesecima, ovisno o vrstama i starosti polja te načinu na koji su morala biti zatvorena.

Iranske snage u međuvremenu gađaju regionalnu energetsku infrastrukturu, uključujući rafinerije i terminale, prisiljavajući ih također na zatvaranje, pri čemu su neki od tih pogona teško oštećeni u napadima i zahtijevaju popravke.

Katar je u srijedu proglasio višu silu na izvoz plina nakon napada iranskih dronova, a izvorima Reutersa rečeno je da bi povratak na normalne razine proizvodnje mogao potrajati najmanje mjesec dana. Katar osigurava 20 posto globalnog ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Golema saudijska rafinerija Ras Tanura i izvozni terminal sirove nafte također su zatvoreni zbog napada, a pojedinosti o šteti nisu poznate.

Opasnost u tjesnacu

Bijela kuća opravdala je napad na Iran tvrdeći da je ta zemlja predstavljala neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama, ne iznoseći pojedinosti. Trump je također izrazio zabrinutost zbog nastojanja Irana da se domogne nuklearnog oružja.

Brzi završetak rata umirio bi tržišta, no povratak na predratnu opskrbu i cijene mogao bi potrajati tjednima ili mjesecima, ovisno o razmjerima štete na infrastrukturi i brodarstvu.

Joel Hancock, energetski analitičar u Natixis CIB-u, rekao je da s obzirom na fizičku štetu uzrokovanu iranskim napadima, zasad nije uočeno ništa što bi se smatralo strukturalnim, iako rizik ostaje dok god rat traje.

Najveće pitanje za energetsku opskrbu jest kako će i kada Hormuški tjesnac ponovno postati siguran za plovidbu.

Trump je ponudio vojnu pratnju naftnim tankerima i obećao američku potporu u osiguranju plovila u regiji. Međutim, sigurnost u plovnom putu mogla bi biti nedostižna jer Iran ima kapacitete mjesecima održavati napade dronovima na brodove, navode obavještajni i vojni izvori.

Sukob bi također mogao potaknuti zemlje da dopune svoje strateške rezerve nafte nakon završetka neprijateljstava, jer je razotkrio opasnosti niskih zaliha, što bi povećalo potražnju za naftom i poduprlo visoke cijene.

Rizici u Aziji

U međuvremenu se poremećaj u isporukama energije odražava na opskrbne lance i gospodarstva u Aziji ovisnoj o uvozu, koja 60 posto svoje sirove nafte nabavlja s Bliskog istoka.

U Indiji je državna rafinerija Mangalore Refinery and Petrochemicals ovog tjedna proglasila višu silu na izvoz benzina, pridruživši se rastućem broju rafinerija u regiji koje ne mogu ispuniti prodajne ugovore zbog nedostatka opskrbe.

Najmanje dvije rafinerije u Kini smanjile su rad, a Kina je kao veliki opskrbljivač regije zatražila od rafinerija da obustave izvoz goriva.

Tajland je također obustavio izvoz goriva, dok je Vijetnam prekinuo isporuke sirove nafte.

Poremećaj je pogodovao Rusiji, jer su cijene ruskih pošiljki sirove nafte porasle nakon što je SAD indijskim rafinerijama dao odgodu od 30 dana za kupnju ruske nafte kao zamjenu za izgubljenu opskrbu s Bliskog istoka. Washington je ranije vršio pritisak na Indiju da smanji uvoz ruske nafte pod prijetnjom carina.

U Japanu, drugom najvećem svjetskom uvozniku LNG-a, terminski ugovori za električnu energiju u Tokiju za fiskalnu godinu koja počinje u travnju skočili su ovog tjedna za više od trećine zbog očekivanja viših cijena goriva.

U Seulu su vozači čekali u redovima na benzinskim postajama predviđajući rast cijena.

Europa

Za europske potrošače kriza u opskrbi plinom i više cijene predstavljaju dvostruki udarac.

Regija je bila najteže pogođena poremećajem u opskrbi plinom zbog sankcija na uvoz ruskih energenata nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Europa se okrenula uvozu LNG-a kako bi zamijenila ruski plin iz plinovoda, a sada mora kupiti 180 više pošiljki LNG-a nego prošle godine kako bi napunila skladišta plina na potrebne razine prije iduće zime.

Rizik za Trumpa uoči izbora

Rizici opskrbe za Sjedinjene Države su manji, jer je zemlja posljednjih godina postala najveći svjetski proizvođač nafte i plina.

Ipak, cijene američke sirove nafte i goriva rastu usporedo s međunarodnim tržištima, pa su cijene benzina i dizela na crpkama pogođene čak i ako je domaća opskrba obilna.

Primjerice, prosječna maloprodajna cijena benzina u SAD-u dosegnula je u petak 3,32 dolara po galonu na nacionalnoj razini, što je 34 centa više nego prošli tjedan, dok su cijene dizela dosegnule 4,33 dolara po galonu, u odnosu prema 3,76 dolara prije tjedan dana, prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA).

Više cijene na crpkama veliki su rizik za Trumpa i republikance uoči izbora u studenom.

Mark Malek, glavni investicijski direktor u tvrtki Siebert Financial, istaknuo je da su cijene benzina psihološki moćne jer predstavljaju brojku inflacije koju potrošači vide svaki dan.