Na Bliskom istoku otvorena je nova bojišnica. U isto vrijeme dok Izrael i SAD s jedne i Iran s druge strane razmjenjuju salve raketa i cijele valove bespilotnih letjelica koje sada više ne ciljaju samo vojne instalacije, već i civilne objekte, rafinerije, mostove, izraelska vojska ušla je duboko u južni Libanon kako bi pokušala uništiti položaje Hezbolaha. Taj vrlo jaka političko-vojna organizacija usko je vezana za Teheran, a njezini raketni napadi na Izrael izvedeni su kao osveta za smrt Khamneija, ali i kao potpora Iranu koji širi napade na gotovo sve zemlje regije. Istovremeno, Izrael je zatvorio i sve prijelaze prema Pojasu Gaze na jugu zemlje, prijelaze preko kojih je svakodnevno pristizala međunarodna humanitarna pomoć, hrana o kojoj ovisi preživljavanje dva milijuna Palestinaca stisnutih na uskom pojasu između izraelskog teritorija i obala Sredozemnog mora.

Koliko će trajati

Američko i izraelsko ratno zrakoplovstvo nastavili su silovite udare po Teheranu i drugim iranskim gradovina, pogođen je i ured predsjednika u Teheranu, dok je iranskim raketama i dronovima pogođen cijeli niz ciljeva na "suprotnoj strani", poput američkog veleposlanstva u Rijadu ili luke Duqm u Omanu gdje su zapaljeni naftni terminali... Intenzitet udara ne se stišava, upravo suprotno. Teheran je u utorak proživio vjerojatno najjače bombardiranje od izbijanja sukoba, gotovo da nema dijela desetmilijunskog grada koji se nije našao pod udarom raketa i zrakoplova, a i lista ciljeva u zemljama Zaljeva koji su pogođeni iranskim projektilima sve je veća.

I svima je sada jasno da ovo neće biti "sukob od nekoliko dana", kako su se očito nadali Izraelci i Amerikanci koji su izveli prve napade. Izraelski premijer Netanyahu u utorak je izjavio kako će "rat trajati neko vrijeme, no svakako ne godinama", dok je Trump poručio kako je prvotni plan govorio o sukobu od nekoliko tjedana, no SAD je sada spreman i na duža borbena djelovanja.

Inače, Bijela kuća je, začudo, iznenađena reakcijama svojih europskih saveznika koji su odbili slijepo i bez zadrške podržati američko-izraelske napade na Iran, kao da još do prije mjesec dana nije prijetio zemljama Europe kako ne isključuje ni silu da zauzeme Grenland te im uvodio povećane carine.

- Žalosno je vidjeti da naši odnosi više nisu kao nekad. Britanski premijer Starmer nije bio od pomoći, i nikada nisam očekivao da ću tako nešto vidjeti od Velike Britanije - ustvrdio je Trump u svom intervjuu britanskom listu The Sun, drugom koji je tim novinama dao u dva dana. A zasigurno mu nije dobro sjela ni odbijenica Španjolske, odnosno zabrana Madrida da zrakoplovstvo SAD koristi španjolske baze za zračne udare na Iran. Sam Trump nije komentirao Španjolce, ali zato je izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar ustvrdio kako je Španjolska na krivoj strani povijesti.

Pogođena nuklearka

Usred ratnih operacija na području Bliskog istoka, cijene nafte počele su strelovito rasti, a optimizam je dodatno potkopala odluka Katara da će zaustaviti i proizvodnju naftnih prerađevina poput uree, polimera, metanola, ali i aluminija. Katar je dan prije zaustavio proizvodnju i isporuku LNG-a.

Među ciljevima koji su pogođeni u Iranu je i Nantaz nuklearno postrojenje, a Međunarodna agencija za nuklearnu energiju IAEA potvrdila je oštećenje dijela postrojenja, no zasad nema nikakvih naznaka pojačane razine radijacije u tom području ni na lokacijama iranske nuklearne elektrane Bushehr smještene na jugozapadnoj obali zemlje.

I dok zaraćene strane izmjenjuju žestoke udare, u Minabu su se tisuće Iranaca okupile na pogrebu 165 djevojčica i nastavnika koji su poginuli prvog dana rata kada je raketirana osnovna škola u tom gradu na jugu Irana. Inače, to je dvostruko više žrtava nego što ih je stradalo tijekom dvaju napada na tržnicu Markale tijekom opsade Sarajeva. Krivci za pokolj na Markalama su osuđeni, no za krivce stradanja nedužnih djevojčica u Minabu vjerojatno nikada nećemo saznati.