Eksplozije su u utorak protresle Teheran i Bejrut, a financijska tržišta diljem svijeta pala su u očekivanju produženog poremećaja globalne opskrbe energijom zbog američko-izraelskog zračnog rata protiv Irana.

Dan nakon što su američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu dali otvorene odgovore na pitanje koliko će rat trajati, izvor je rekao Reutersu da je izraelska kampanja planirana da traje dva tjedna i da se odvija brže nego što se očekivalo.

Izvor, upoznat s izraelskim ratnim planom, rekao je da je cilj svrgnuti iranske klerikalne vladare i da ne postoji čvrsti rok za postizanje tog cilja.

No, izraelska vojska prolazi kroz svoj popis ciljeva brže nego što je planirano, s ranim uspjehom ubijanja iranskih vođa i uništavanja njihove obrane, rekao je izvor. Izrael je također ubrzavao svoju kampanju iz straha da bi se Washington mogao dogovoriti s preživjelim iranskim vođama da zaustave prije nego što se ostvare izraelski ciljevi, dodao je izvor.

Izrael je u Iranu napao teheransko sjedište državne televizije IRIB. Stanovnici su blokirali autoceste kako bi pobjegli iz gradova dok su bombe padale.

„Dokle će ovo trajati? Gdje su skloništa? Gdje je vlada?“ rekao je Bijan, 32-godišnji bankarski službenik, za Reuters telefonom iz Teherana. „Svake noći moja supruga i ja se skrivamo u podrumu. Cijeli grad je prazan. Dim i krv su posvuda.“

Cijena sirove nafte porasla je za oko četiri posto preko noći. Referentni europski indeks STOXX 600 pao je za tri posto u ranom trgovanju, nakon pada od 1,7 posto u ponedjeljak. Pad od dva posto američkih burzovnih terminskih ugovora sugerirao je da bi rasprodaja mogla kasnije dosegnuti Wall Street.

Američko-izraelska kampanja ubila je iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija prvog dana, što je vjerojatno bio prvi atentat na nacionalnog vođu od strane neprijateljskih snaga iz zraka u povijesti. ⁠Ako bi se postigao cilj rušenja iranskog vladajućeg sustava korištenjem zračne sile bez oružanih snaga na kopnu, to bi također bio prvi takav slučaj.

Iran je rat nazvao neizazvanim napadom i odgovorio ispaljivanjem projektila i dronova na susjedne arapske države, te zabranivši prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, gdje prolazi petina svjetske nafte i ogromne količine plina.

Od ponedjeljka se rat proširio na Libanon, gdje su iranski saveznici iz Hezbolaha pucali na Izrael, koji je odgovorio zračnim napadima i pojačanjima kopnenih položaja na jugu. Gusti crni dim prekrio je Bejrut dok su se zvukovi eksplozija širili zrakom. Vlasti su izjavile da su tamo poginuli deseci ljudi.

SAD je naredio osoblju vlade koje nije neophodno i njihovim obiteljima da napuste Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Kuvajt, Bahrein, Irak i Jordan. Američke diplomatske misije u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, pogođene iranskim dronovima, zatvorene su.

Iran je priopćio da je broj poginulih u napadima dosegao 787, pozivajući se na Crveni polumjesec. Državni mediji prikazali su stotine ljudi kako ispunjavaju ulice južnog grada Minaba kako bi oplakivali desetke ubijenih u bombardiranju djevojačke škole prvog dana rata, najgorem od nekoliko prijavljenih napada koji su pogodili civilne ciljeve.

Neki Iranci otvoreno su slavili smrt 86-godišnjeg Hameneija, koji je vladao Iranom 37 godina i predvodio sigurnosne snage koje su prije samo nekoliko tjedana ubile tisuće protuvladinih prosvjednika. No, nemilosrdno bombardiranje posijalo je strah čak i među onima koji se nadaju promjenama.

Dok izraelski dužnosnici izričito kažu da žele svrgnuti iransku vladu, američki dužnosnici rekli su da je cilj rata uništiti sposobnost Irana da projicira silu izvan svojih granica. No Trump je također pozvao Irance da svrgnu klerikalno vodstvo, neprijatelja koji generacijama muči Sjedinjene Države i njihove saveznike.

U razgovoru s novinarima na Capitol Hillu u ponedjeljak, državni tajnik Marco Rubio rekao je da su Sjedinjene Države napale Iran nakon što su utvrdile da je Izrael na rubu pokretanja vlastitog napada. Washington je vjerovao da bi svaki izraelski napad potaknuo Iran na odmazdu protiv američkih interesa.

"Znali smo da ako ih preventivno ne napadnemo prije nego što pokrenu te napade, pretrpjet ćemo veće žrtve", rekao je Rubio.

Netanyahu je u ponedjeljak rekao da rat "neće trajati godinama". Trump je sugerirao da bi mogao trajati četiri ili pet tjedana. No, obojica su izbjegla davanje bilo kakvog čvrstog vremenskog okvira, ostavljajući otvorenom mogućnost širokog rata bez kraja.

Izraelski potpukovnik Nadav Shoshani rekao je na online brifingu da bi trajanje kampanje moglo ovisiti o razvoju događaja, dodajući: "Pripremili smo opći raspon od tjedana." Na pitanje može li Izrael rasporediti kopnene snage u Iranu, Shoshani je rekao da je to malo vjerojatno.

U Izraelu su se sirene za zračnu uzbunu neprestano oglašavale, upozoravajući na nadolazeće napade i šaljući milijune ljudi u skloništa od bombi. U Tel Avivu su se zgrade tresle dok je protuzračna obrana presrela nadolazeće iranske rakete.

Rat je ugrozio globalnu opskrbu energijom, a Katar, jedan od vodećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina, zaustavio je proizvodnju. Tankeri su se usidrili u Zaljevu umjesto da se usude provesti kroz Hormuški tjesnac.

U utorak ujutro dva su drona pogodila američko veleposlanstvo u Rijadu, uzrokujući manju štetu i izazivajući požar, a najmanje osam dronova presretnuto je prije nego što su stigli do grada, priopćilo je saudijsko ministarstvo obrane.

Globalni zračni promet također je u kaosu, a zračne luke na Bliskom istoku koje služe kao čvorišta koja povezuju Aziju, Europu i Afriku, zatvorene su.

SAD u Iranu prvi put koristio dronove kamikaze usred ubrzanog naoružavanja

Sjedinjene Države prvi su put uspješno u borbi upotrijebile takozvane dronove kamikaze niske cijene u Iranu, svega osam mjeseci nakon što ih je Pentagon predstavio, dok Washington ulaže napore kako bi ubrzao razvoj naoružanja.

Besposadni napadački sustavi niske cijene (LUCAS) koje proizvodi tvrtka SpektreWorks iz američke savezne države Arizone, predstavljeni su u srpnju 2025. u Pentagonu na sastanku ministra obrane Petea Hegsetha s više od deset tvrtki koje se natječu za ugovore o opskrbljivanju vojske novom opremom.

Dronovi su postali ključna tehnologija suvremenog ratovanja nakon njihove učinkovite upotrebe u Rusko-ukrajinskom ratu, uključujući sustave iranske proizvodnje Šahed koje koristi Rusija veoma slične dronovima LUCAS.

Također, riječ je o jednom od najkompetitivnijih sektora u američkoj obrambenoj industriji, pri čemu se SpektreWorks natječe za ugovore Pentagona protiv velikih obrambenih tvrtki te razvojnih tvrtki iz Silicijske doline poput Andurila, Shield AI-a i AeroVironmenta.

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) je reklo da su dronovi LUCAS oblikovani prema dronovima Šahed.

Brzo raspoređivanje

Brzo raspoređivanje letjelica LUCAS predstavlja odmak od tradicionalne nabave u Pentagonu koja u pravilu traje godinama: od prvotnog razvoja do operativne primjene. Obrambeni stručnjaci su rekli da skraćivanje tog vremenskog roka odražava lekcije naučene promatranjem ratovanje dronovima u Ukrajini, gdje su obje strane upotrijebile tisuće besposadnih sustava niske cijene.

Do raspoređivanja sustava LUCAS je došlo u vrijeme kada Pentagon nastoji brzo proširiti američke industrijske kapacitete za proizvodnju jeftinih i potrošnih bespilotnih letjelica u sklopu milijardu dolara vrijednog programa za ostvarivanje dominacije u području dronova američke vlade.

Dron LUCAS je građen tako da može prenositi raznovrstan teret i koristiti različiti sustave komunikacije te se može koristiti za napade ili vježbu, prema podacima tvrtke. Može ga se lansirati s tla ili kamiona. Primjerak stoji oko 35.000 dolara, što ga čini daleko jeftinijim od drona MQ-9 Reaper, koji košta između 20 i 40 milijuna dolara, ali je ponovo iskoristiv i daleko sofisticiraniji.

Vlada je nositelj intelektualnog vlasništva LUCAS-a, što znači da bi različite tvrtke mogle proizvoditi sustav, no ugovor za proizvodnju trenutno ima jedino SpektreWorks, koji je odbio dati svoj komentar za Reutersov tekst.

Dronovi koriste satelite Starlink i Viasat

Tijekom razvoja u Pentagona, dron LUCAS je uparen sa satelitskim sustavima poput Viasatovog MUSIC-a i SpaceX-ovog Starlinka ili Starshielda, prema dvoje izvora upućenih u program. Reuters nije mogao utvrditi koji se sustav koristi u trenutnim operacijama u Iranu.

Ni SpaceX ni Viasat nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom.

Razvojna tvrtka Noda pruža softver koji se koristi za upravljanje dronovima, a koji omogućuje vojnicima da upravljaju s više autonomnih sustava odjednom, kazao je jedan od izvora upućen u program. Noda je odbila komentirati.

Stručnjaci za dronove su za Reuters rekli da dizajn LUCAS-a dijeli mnogo sličnosti s iranskim dronom Šahed, kojim je Teheran opskrbio Rusiju za korištenje u Ukrajini. Vjeruje se da je Šahed kopija izraelskog sustava Harpy, prema obrambenim analitičarima. Dizajn Harpyja su kopirale i zemlje poput Kine i Tajvana.

Putin će Iranu prenijeti zabrinutost arapskih čelnika zbog napada na naftne komplekse

Ruski predsjednik Vladimir Putin prenijet će iranskim čelnicima zabrinutost arapskih čelnika zbog teheranskih napada na naftnu infrastrukturu u regiji, rekao je u utorak Kremlj, dok se sukob u Iranu i dalje širi.

Ruski je predsjednik u ponedjeljak obavio niz telefonskih razgovora s četiri čelnika arapskih zaljevskih država, ponudivši da se iskoriste veze Moskve s Teheranom - s kojim ima strateško partnerstvo - da bi pokušao smiriti napetosti u regiji.

"Putin će sigurno uložiti sve napore da pridonese barem malom smirivanju napetosti", rekao je u utorak novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

"Jučerašnji razgovori s gotovo svim sugovornicima fokusirali su se na to da predsjednik Putin kolegama u Iranu prenese duboku zabrinutost zbog napada na njihovu infrastrukturu, koristeći dijalog koji održavamo s iranskim vodstvom."

Cijene nafte u utorak su porasle treći dan zaredom, jer je Iran odgovorio na američke i izraelske napade napadima na energetsku infrastrukturu u zemljama Perzijskog zaljeva i na tankere u Hormuškom tjesnacu.

Putin je izrazio sućut obitelji iranskoga vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija u noti upućenoj predsjedniku Masudu Pezeškianu tijekom vikenda, no Kremlj nije objavio informacije ni o kakvim daljnjim kontaktima s visokim iranskim vodstvom otkako su u subotu počeli napadi. Ruski predsjednik nije razgovarao ni s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, a Peskov je rekao da trenutačno i nema planova za takav razgovor.