Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je u nedjelju na moguće rizike napada Izraela i SAD-a na Iran te je ukazao i na to da bi se situacija na Bliskom istoku mogla odraziti i na sigurnosno stanje u Njemačkoj.

„Vojni napadi bi trebali okončati razorne igre jednog oslabljenog režima, a to nije bez rizika. Mi još ne znamo kako će eskalirati snažni protunapadi Irana u regiji“, rekao je Friedrich Merz na izvanrednoj konferenciji za tisak.

Njemački kancelar je rekao kako se još ne može reći hoće li plan političke promjene u Iranu potaknut vojnim napadima izvana uspjeti.

On je istodobno odbio komentirati svrsishodnost napada Izraela i SAD-a na Iran.

„Ovo nije trenutak držanja prodika partnerima. Koliko god Njemačka dvojila, mi s našim partnerima dijelimo iste ciljeve“, rekao je Merz i ukazao na „teroristički režim“ u Teheranu.

Njemački kancelar je istodobno ukazao i na rizike koje intervencije izvana donose te je  spomenuo Afganistan, Libiju i Irak.

„Posljedice tih intervencija i mi u Europi još uvijek osjećamo“, rekao je Merz.

On je rekao kako je u nedjelju održan i sastanak Nacionalnog sigurnosnog vijeća na kojem se govorilo i o posljedicama eskalacije na Bliskom istoku i na situaciju u Njemačkoj.

„Mi u Njemačkoj činimo sve kako bi jamčili javnu sigurnost, a to se posebice odnosi na zaštitu židovskih, izraelskih i američkih objekata i nećemo trpjeti napade na ove objekte na njemačkom tlu“, rekao je Merz.

Njemački kancelar je dodao kako obavještajne službe i policija „prate razvoj situacije“.

Reuters/Ipsos: Samo jedan od četiri Amerikanca podržava američke napade na Iran

Samo jedan od četiri Amerikanca podržava američke napade na Iran, dok oko polovine, uključujući jednog od četiri republikanca, vjeruje da je predsjednik Donald Trump spreman upotrijebiti preveliku vojnu silu, prema anketama Reutersa/Ipsosa čiji su rezultati objavljeni u nedjelju.

Oko 27 posto ispitanika reklo je da odobrava napade, dok je 43 posto reklo da ne odobrava, a 29 posto da nije sigurno.

Devet od 10 ispitanika reklo je da je čulo barem nešto o napadima koji su započeli rano u subotu.

Oko 56 posto Amerikanaca smatra da je Trump, koji je također naredio napade na Venezuelu, Siriju i Nigeriju proteklih mjeseci, previše spreman koristiti vojnu silu kako bi unaprijedio američke interese.

Velika većina demokrata, 87 posto podržava to stajalište, kao i 23 posto republikanaca i 60 posto ljudi koji se ne identificiraju s politikom nijedne političke stranke.

Anketa, koja je provedena u subotu nakon što su već počeli napadi, uzela je u obzir odgovore 1282 odrasle osobe u SAD-u.

Postoji mogućnost pogreške od tri postotna boda.

Trump objavio da je ubijeno 48 iranskih čelnika

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju u intervjuu za Fox News da je 48 iranskih čelnika ubijeno u američkim i izraelskim napadima na tu zemlju.

"Situacija se brzo odvija. Nitko ne može vjerovati kakav uspjeh postižemo, 48 vođa nestalo je u jednom udarcu", kazao je za Fox News.

Među ostalim iranskim čelnicima u subotu je ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei. 

Trump je u objavi na mreži Truth Social kazao i da su Sjedinjene Države uništile devet iranskih ratnih brodova i uglavnom uništile iransko pomorsko sjedište.

„Upravo sam obaviješten da smo uništili i potopili devet iranskih ratnih brodova, od kojih su neki relativno veliki i važni“, rekao je Trump u objavi na Truth Socialu.

„Idemo za ostalima - i oni će uskoro plutati na dnu mora! U drugom napadu uglavnom smo uništili njihovo pomorsko sjedište.“

Američki predsjednik, koji nadzire ofenzivu američkih snaga iz svoje rezidencije u Mar-a-Lagu na Floridi, još nije komentirao smrt trojice američkih vojnika, što su prvi američki gubici od početka sukoba.

Abas Arakči: Iran si ne postavlja "nikakva ograničenja" u svojem pravu da se brani

Iran si ne postavlja "nikakva ograničenja" u svojem pravu da se brani od izraelsko-američkih udara, rekao je u nedjelju iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u razgovoru za američku mrežu ABC.

„Branimo se, bez obzira na cijenu, i ne postavljamo si nikakva ograničenja u obrani i zaštiti našeg naroda“, izjavio je.

"Nitko nam ne može reći da nemamo pravo braniti se.“

Naglasio je da je „ono što čine Sjedinjene Države čin agresije. Ono što mi radimo je da se branimo. To je vrlo različito."

Arakči je ranije u telefonskom razgovoru svome omanskom kolegi Badru Albusaidiju kazao da je Teheran otvoren za sve ozbiljne napore koji su za deeskalaciju, nakon izraelskih i američkih napada tijekom vikenda, objavilo je omansko ministarstvo vanjskih poslova.

Oman djeluje kao posrednik u nuklearnim pregovorima između Sjedinjenih Država i Irana.

Izrael i Sjedinjene Američke Države su u subotu rano ujutro napali Iran koji je uzvratio raketnim napadima na niz zemalja u regiji, najviše tamo gdje ima američkog prisustva.

U svijetu se i prosvjeduje i slavi nakon napada na Iran

Prosvjedi protiv američko-izraelske kampanje bombardiranja Irana postali su nasilni u Pakistanu i Iraku u nedjelju, dok je u drugim dijelovima svijeta iranska dijaspora izišla na ulice da bi proslavila ubojstvo vrhovnog čelnika ajatolaha Alija Hameneija.

Najmanje 23 osobe poginule su u sukobima u Pakistanu, uključujući i 10 osoba u lučkom gradu Karačiju gdje su sigurnosne snage u američkom konzulatu otvorile vatru na prosvjednike, 11 osoba u sjevernom gradu Skardu gdje su gomile zapalile ured UN-a te dvije osobe u Islamabadu.

U Iraku, policija je ispalila suzavac i dimne granate kako bi raspršila proiranske prosvjednike koji su se okupili ispred diplomatskog kompleksa Zelene zone u glavnom gradu Bagdadu, gdje je smješteno američko veleposlanstvo.

No u Parizu, razdragane gomile tisuća ljudi izišle su slaviti, uz crvene ruže i boce šampanjca.

Pakistan i Irak, susjedi Irana na istoku i zapadu, dom su najvećih šijitskih populacije nakon Irana, te poprišta najvećih nereda nakon američko-izraelskih napada.

Prosvjednici u Karačiju uzvikivali su "Smrt Americi! Smrt Izraelu!" ispred američkog konzulata, a Reuters izvještava da su se ondje iz obližnjih ulica mogli čuti pucnjevi i vidjeti suzavac.

Sigurnosne snage konzulata otvorile su vatru na gomilu koja je odbijena nakon što je prešla sigurnosnu granicu, rekao je Šukdev Asardas Hemnani, glasnogovornik lokalne vlade. Prosvjednici su također zapalili vozilo ispred glavnih vrata te se sukobili s policijom, rekao je.

"U stalnom smo kontaktu s djelatnicima konzulata. Svi su na sigurnom", dodao je Hemnani.

Američko veleposlanstvo u Islamabadu reklo je u objavi na X-u da prati izvješća o prosvjedima te je savjetovalo američkim građanima da se pridržavaju praksi osobne sigurnosti.

U Skardu je zapaljena zgrada UN-a. "Veliki broj prosvjednika okupio se ispred UN-ova ureda i zapalio zgradu", rekao je lokalni vladin glasnogovornik Šabir Mir Reutersu.

Vladin i obavještajni dužnosnik otkrili su da je ubijeno 11 osoba.

Prosvjednici su također izišli na ulice u drugim dijelovima Pakistana, noseći crne zastave i skandirajući "Dolje Amerika!" i protuizraelske slogane.

U središtu Lahorea, policija je rekla da su se stotine ljudi okupile ispred američkog konzulata. Došlo je do manjih sukoba s policijom, koja je ispalila suzavac.

Došlo je do prosvjeda i u zemljama u kojima Iran ima utjecaj. U Kanu, dijelu Nigerije s većim brojem šijita, tisuće ljudi marširale su mirno, mašući iranskim zastavama i slikama Hameneija.

No u zapadnim zemljama i drugim područjima s velikom iranskom dijasporom, mnogi su izišli slaviti.

U gomili ljudi u Parizu, neki su držali portrete svojih voljenih koji su ubijeni tijekom desetljećima dugačke vjerske vladavine u Iranu. Drugi su mahali zastavama Izraela, SAD-a i Francuske.

U Lisabonu, iranska dijaspora okupila se ispred iranskog veleposlanstva.

"Imali smo slavlje prošlu večer, do tri ujutro. Plesali smo, skandirali, pjevali, i to je bilo sjajno", rekao je Maximilien Jazani (57). Iranci "žele izići na glasanje i izabrati kakvu vladu žele."

U Iranu pomiješani osjećaji, slavlje ali i pozivi na osvetu

Slavlja s jedne strane i pozivi na osvetu s druge: nakon smrti ajatolaha Alija Hamneija u američko-izraelskom napadu, Iranci doživljavaju pomiješane osjećaje.

Vrhovni vođa, na vlasti od 1989., ubijen je u subotu zajedno s nekoliko visokih vojnih dužnosnika u napadu koji su izvele Sjedinjene Države i Izrael, što je izazvalo odmazdu Teherana po monarhijama Zaljeva.

Kada je objavljena vijest o njegovoj smrti, "uzvici radosti odjekivali su u svakom susjedstvu, a ljudi su izašli na ulice", rekla je za AFP stanovnica Teherana u tridesetima pod uvjetom anonimnosti. "Osjećali smo radost iako smo bili usred raketnog napada."

"Svi smo shvatili da apsolutno nema načina da se ovaj režim reformira bez strane intervencije", nastavila je mlada žena. "Uzeli su iranski narod za taoca, poput stranog neprijatelja."

„Na ulicama smo i slavimo vijesti“, rekla je za AFP druga žena u četrdesetima nakon što je napustila glavni grad.

S druge strane, stanovnik Teherana u tridesetima djelovao je prestravljeno. „U šoku sam. Ne mogu vjerovati što se dogodilo“, rekao je.

Drugi je muškarac rekao da "situacija u našoj zemlji trenutno uopće nije dobra." i da je "stvarno zabrinut" od objave smrti Alija Hameneija.

"Ne znam što će se dogoditi u budućnosti, ali budućnost nije dobra za nas Irance", rekao je.

 "Amerikanci su uništili sve kamo su išli po svijetu", kazao je, optužujući ih da žele preuzeti iranske energetske resurse.

Ubrzo nakon što je iranska državna televizija u zoru u nedjelju objavila smrt ajatolaha Hameneija, ožalošćeni Iranci, neki ljuti, drugi u suzama, izašli su na ulice središnjeg Teherana.

Skandujući „Smrt Americi“ i „Smrt Izraelu“, zahtijevali su osvetu, mašući portretima vrhovnog vođe i iranskom zastavom.

Slična okupljanja održana su i u nekoliko drugih gradova.

Iran je u nedjelju započeo 40-dnevno razdoblje žalosti i proglasio sedam neradnih dana.