Rusija je u četvrtak dovela u pitanje na koji način će Odbor za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa surađivati ​​s Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, središnjom točkom kolektivnog međunarodnog mirotvorstva od kraja Drugog svjetskog rata.

Trump je prvi put predložio Odbor za mir u rujnu, predstavljajući svoj plan za okončanje izraelskog rata u Gazi. Kasnije je rekao da će se njegova nadležnost proširiti na rješavanje drugih sukoba diljem svijeta - napora koje tradicionalno nadgledaju Ujedinjeni narodi.

Sjedinjene Američke Države su jedina stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a koja se pridružila Odboru za mir. Ostale stalne članice Vijeća UN-a su Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska.

"Povelja Odbora za mir definira se kao nova međunarodna struktura osmišljena da zamijeni 'mehanizme koji su se prečesto pokazali neučinkovitima'", rekao je dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova Kiril Logvinov za državnu novinsku agenciju TASS.

U mandatu Odbora za mir ne spominje se Gaza, dodao je u intervjuu Logvinov, zadužen za međunarodne organizacije pri ministarstvu. 

"Jasno je da ovaj pristup postavlja pitanja kako će Odbor za mir koegzistirati s Ujedinjenim narodima i njihovim Vijećem sigurnosti, koje je jedino univerzalno priznato tijelo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti", dodao je. 

Ponovio je rusku primjedbu da glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nije bio pozvan na sastanke Odbora za mir.

U povelji stoji da će obavljati "funkcije izgradnje mira u skladu s međunarodnim pravom".

Trump će kao predsjednik Odbora za mir imati široku izvršnu moć. Moći će staviti veto na odluke i smjenjivati članove, uz određena ograničenja, ističe Reuters.

Primarna odgovornost Vijeća sigurnosti UN-a je održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, navodi UN, s prvim sastankom održanim u Londonu 1946. godine te sjedištem u New Yorku.