Trump: Neću dopustiti da se ovaj most otvori dok SAD ne bude u potpunosti obeštećen
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je zaprijetio zabranom otvaranja novog mosta vrijednog 4,7 milijardi dolara koji povezuje Detroit i Windsor u Ontariju, u svojem najnovijem udaru na Kanadu zbog trgovinskih pitanja.
Trump je kao razlog naveo kanadsko vlasništvo nad međunarodnim mostom Gordie Howe, njihovo odbijanje da na policama kanadskih trgovina stave neka američka alkoholna pića, kanadske carine na mliječne proizvode i trgovinske pregovore s Kinom.
Most je financirala Kanada jer je SAD odbio platiti za njega, a trebao bi se otvoriti u nadolazećim mjesecima. Troškovi će se financirati cestarinama tijekom 30 godina.
„Neću dopustiti da se ovaj most otvori dok Sjedinjene Države ne budu u potpunosti obeštećene za sve što smo im dali, a također, što je važno, dok se Kanada prema Sjedinjenim Državama ne počne odnositi s pravednošću i poštovanjem koje zaslužujemo“, rekao je Trump na društvenim mrežama. „Pregovore ćemo započeti ODMAH. Sa svime što smo im dali, trebali bismo posjedovati, možda, barem polovicu ove imovine.“
Godine 2012., tadašnji guverner Michigana Rick Snyder prihvatio je kanadsku ponudu za financiranje većine troškova novog mosta Gordie Howe i poduzeo je neobičan korak korištenja izvršne vlasti kako bi zaobišao zakonodavnu vlast. Izgradnja je započela 2018., a most se bliži završetku.
Američko ministarstvo domovinske sigurnosti objavilo je 30. siječnja pravilo kojim se most proglašava službenom ulaznom lukom i navodi se da će most uštedjeti 12,7 milijuna dolara godišnje za putnike smanjenjem gužvi i vremena putovanja, a istovremeno olakšati protok prometa.
Glasnogovornica guvernerke Michigana Gretchen Whitmer, demokratkinje, izjavila je: "Kanada je financirala izgradnju mosta - koji su izgradili građevinski radnici s obje strane granice - i njime će se upravljati prema sporazumu o zajedničkom vlasništvu između Michigana i Kanade... Otvorit će se na ovaj ili onaj način", rekla je.
Senatorica Elissa Slotkin, demokratkinja iz Michigana, rekla je da će "otkazivanje ovog projekta imati ozbiljne posljedice. Veći troškovi za tvrtke u Michiganu, manje sigurni lanci opskrbe i, u konačnici, manje radnih mjesta." Dodala je da Trump "kažnjava stanovnike Michigana za trgovinski rat koji je započeo. Jedini razlog zašto je Kanada na rubu trgovinskog sporazuma s Kinom je taj što ih predsjednik Trump godinu dana udara u zube".
Zastupnica Debbie Dingell, demokratkinja iz Michigana, rekla je da je Trump podržao most 2017. "Ništa se nije promijenilo. Ne možemo zaboraviti da je Kanada naš prijatelj i saveznik", rekla je Dingell. "Moramo zaustaviti ove jeftine napade. To nikome ne pomaže, a posebno šteti našem gospodarstvu", naglasila je.
SAD postigao nuklearni sporazum s Armenijom
Armenija i Sjedinjene Države u ponedjeljak su postigli dogovor o suradnji u civilnom nuklearnom sektoru, dok Washington nastoji ojačati veze s bivšim bliskim saveznikom Rusije, mjesecima nakon što je Washington posredovao u mirovnom sporazumu na Južnom Kavkazu.
Izjavu o sporazumu u nuklearnom sektoru potpisali su armenski premijer Nikol Pašinijan i američki potpredsjednik JD Vance, koji je u dvodnevnom posjetu zemlji. Njih dvojica su rekli da su završili pregovore o onome što je poznato kao Sporazum 123, koji SAD-u omogućuje legalno licenciranje nuklearne tehnologije i opreme drugim zemljama.
Sporazum će omogućiti do pet milijardi dolara početnog američkog izvoza u Armeniju, plus dodatnih četiri milijarde dolara dugoročnih ugovora o gorivu i održavanju, rekao je Vance. "Ovaj sporazum otvorit će novo poglavlje u produbljivanju energetskog partnerstva između Armenije i Sjedinjenih Država", rekao je Pašinijan na zajedničkoj konferenciji za novinare s Vanceom.
Armenija, koja je dugo bila uvelike ovisna o Rusiji i Iranu za opskrbu energijom, sada razmatra prijedloge američkih, ruskih, kineskih, francuskih i južnokorejskih tvrtki za izgradnju novog nuklearnog reaktora koji bi zamijenio jedinu, zastarjelu nuklearnu elektranu koju je izgradila Rusija, Metsamor.
Još nije donesena odluka o tome čija će se tehnologija koristiti, ali najnovija objava otvara put odabiru američkog projekta. To bi zadalo udarac Rusiji, koja je tradicionalno smatrala Južni Kavkaz svojom utjecajnom sferom, ali čiji je utjecaj tamo smanjen zbog invazije na Ukrajinu.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin, u intervjuu za medij Izvestia, rekao je da je ruski prijedlog za novu nuklearnu elektranu najbolja opcija za Armeniju i da je državna nuklearna korporacija Rosatom spremna nastaviti s tim.
"Rosatom je spreman vrlo brzo nastaviti s provedbom ovog projekta, naravno u skladu sa željama naših armenskih prijatelja", citiran je Galuzin. „Ne postoje stvarne alternative u smislu dostupnosti pouzdanih, provjerenih tehnologija, kao ni atraktivnosti financijskih parametara.“
Vanceov posjet događa se samo šest mjeseci nakon što su armenski i azerbajdžanski čelnici potpisali sporazum u Bijeloj kući koji se smatra prvim korakom prema miru nakon gotovo 40 godina rata između Armenije i Azerbajdžana.